Turska i Irak grade koridor koji zaobilazi kurdski Habur: počinje li veliko slabljenje Erbila?

Dok se pozornost Bliskog istoka uglavnom usmjerava prema ratovima, naftnim rutama i vojnim savezima, između Turske i Iraka događa se nešto mnogo tiše, ali potencijalno dugoročnije.

Ankara i Bagdad prelaze iz faze planiranja u provedbu nove cestovne i željezničke veze Fishkhabur–Ovaköy, koja bi trebala postati sjeverni izlaz iračkog mega-projekta „Development Road“, odnosno „Razvojnog puta“.

Na prvi pogled riječ je o infrastrukturi.

U stvarnosti, riječ je i o geografiji političke moći.

Jer novi koridor omogućio bi iračkoj saveznoj vladi izravniju trgovinsku vezu s Turskom, bez dosadašnje gotovo potpune ovisnosti o glavnom prijelazu Ibrahim Khalil–Habur kojim dominira Kurdistanska regionalna vlada.

Upravo zato ovaj projekt u Erbilu već godinama izaziva nelagodu.

više se ne govori samo o planu

Najnoviji razvoj događaja važan je zato što Bagdad i Ankara više ne razgovaraju samo o konceptu.

Iračko izaslanstvo predvođeno šefom Uprave za granične prijelaze Omarom Adnanom al-Waelijem održalo je 2. rujna razgovore u Ankari o praktičnoj provedbi memoranduma potpisanog 28. srpnja.

Razgovaralo se o konkretnim trasama, kartama, lokacijama, željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi te aktiviranju prijelaza Fishkhabur–Ovaköy. Zajedničko povjerenstvo trebalo bi pratiti provedbu projekta. (964media⁠)

Drugim riječima, projekt polako izlazi iz diplomatskih dokumenata i prelazi na teren.

Istodobno su u Ankari održani i trilateralni razgovori Iraka, Turske i Sirije o povećanju trgovine i tranzita te boljoj koordinaciji graničnih institucija. (شفق نيوز..⁠)

To cijeloj priči daje još širu dimenziju.

što je zapravo Development Road?

„Development Road“ zamišljen je kao golemi prometni koridor koji će povezati luku Grand Faw na jugu Iraka s turskom granicom, a zatim preko Turske s europskim tržištima.

Na iračkom teritoriju predviđeno je oko 1.200 kilometara željezničke i cestovne infrastrukture. Projekt uključuje novu željeznicu, autocestu i širu logističku infrastrukturu. (thedevelopmentroad.it⁠)

Procijenjena vrijednost projekta godinama se navodi oko 17 milijardi dolara, od čega približno 10,5 milijardi za željeznicu i 6,5 milijardi za autocestu. (شفق نيوز..⁠)

Turska sa svoje strane planira približno 320 kilometara nove autoceste između Şanlıurfe i Ovaköya, čime bi irački koridor bio povezan s turskom prometnom mrežom. (sgb.uab.gov.tr⁠)

Ankara projekt otvoreno promatra kao novu sjever-jug trgovačku arteriju od Perzijskog zaljeva prema Europi.

No upravo na njegovu sjevernom kraju počinje politički najosjetljiviji dio priče.

zašto je Ovaköy toliko važan?

Glavni današnji cestovni prijelaz između Turske i Iraka je Habur na turskoj odnosno Ibrahim Khalil na iračkoj strani.

Taj promet prolazi preko Kurdistanske regije.

Zbog toga položaj Erbila nije važan samo politički. On je i geografski.

Tko god želi cestom iz središnjeg Iraka prema Turskoj, tradicionalno je snažno ovisio o prostoru pod upravom KRG-a.

Ovaköy mijenja tu jednadžbu.

Prema sadašnjoj koncepciji, novi koridor iz područja Mosula ide prema Fishkhaburu i Ovaköyu, pri čemu zaobilazi glavne kurdske gospodarske centre i postojeći Ibrahim Khalil–Habur kao dominantnu trgovačku arteriju. (964media⁠)

International Crisis Group još je krajem 2025. upozoravao da planirana trasa zaobilazi ključne gradove Kurdistanske regije poput Erbila i Duhoka te da samo vrlo uzak dio trase ulazi u teritorij kojim upravlja KRG. (ECOI⁠)

Prema podacima koje je ranije objavio Rudaw, riječ je o približno 12 kilometara kroz područje Duhoka, dok bi oko 317 kilometara sjevernog dijela projekta prolazilo kroz provinciju Ninivu. (rudaw.net⁠)

Zato je preciznije reći da koridor ne „preskače svaki centimetar Kurdistana“, nego da zaobilazi njegovu sadašnju glavnu trgovačku infrastrukturu i svodi njegovu ulogu na minimum.

To je velika razlika.

novac je ovdje možda važniji od zastava

Ibrahim Khalil nije običan granični prijelaz.

To je jedna od glavnih gospodarskih arterija Kurdistanske regije prema Turskoj i Europi.

KRG ga opisuje kao ključnu točku preko koje svakodnevno prolaze tisuće teretnih i osobnih vozila. (Kurdistan24 - کوردستان 24⁠)

Ako dio tog prometa prijeđe na novi koridor pod snažnijom kontrolom Bagdada, Erbil bi mogao izgubiti dio carinskih prihoda, tranzitnog prometa, logističkih poslova i, možda još važnije, jednu od svojih pregovaračkih poluga prema iračkoj središnjoj vladi.

To ne znači da će Ibrahim Khalil nestati.

Turska ima ogroman trgovinski promet s Kurdistanskom regijom i postojeća infrastruktura neće preko noći postati nepotrebna.

Ali postoji ogromna razlika između toga da ste nezamjenjivi i toga da ste samo jedna od dvije moguće rute.

Ovaköy upravo tu mijenja odnos snaga.

Bagdad istodobno smanjuje ovisnost i u energetici

Ono što ovu priču čini još zanimljivijom jest da se slična logika pojavila i u iračkoj energetskoj politici.

Bagdad je ove godine pokrenuo obnovu starog naftovoda Kirkuk–Ceyhan kako bi mogao izvoziti naftu prema Turskoj preko infrastrukture koja ne ovisi potpuno o kurdskom regionalnom sustavu.

Reuters je u ožujku izvijestio da je iračko Ministarstvo nafte upravo kao jednu od prednosti obnove tog pravca navodilo mogućnost izravnijeg izvoza iz Kirkuka prema Turskoj bez oslanjanja na Kurdistansku regiju. (Reuters⁠)

Bagdad i Erbil nakon toga jesu postigli dogovor o ponovnom protoku dijela nafte prema Ceyhanu, što pokazuje da se odnosi ne mogu svesti samo na sukob. (Reuters⁠)

Ali šira strategija postaje vidljiva:

Bagdad želi imati alternativu.

U trgovini.

U željeznici.

Na cestama.

I u energetici.

A kada imate alternativu, druga strana ima manju mogućnost blokade i manju pregovaračku moć.

je li cilj ekonomski „ugušiti“ irački Kurdistan?

Tu treba biti oprezan.

Za tvrdnju da Ankara i Bagdad službeno provode projekt s ciljem „ekonomskog gušenja Kurda“ nema dovoljno dokaza.

Irački ministar prometa ranije je tvrdio upravo suprotno: da je Ovaköy izabran zbog tehničkih i geografskih razloga te da projekt nije zamišljen kao isključivanje KRG-a. Prema njegovim riječima, ruta prolazi područjem Mosula, Rabije, Duhoka i Fishkhabura. (Anadolu Ajansı⁠)

Postoje i raniji pokušaji uključivanja KRG-a u projekt. U svibnju 2024. kurdsko Ministarstvo prometa i iračke željeznice čak su potpisali memorandum s talijanskom tvrtkom koja radi na projektu. (Kurdistan24 - کوردستان 24⁠)

Međutim, odnosi su poslije ponovno zahladili.

U ožujku 2025. KRG je javno odbacio tvrdnje da je postignut konačan dogovor s Bagdadom o trasi Development Roada. (rudaw.net⁠)

Dakle, ovdje postoje dvije priče.

Službena govori o ekonomiji, kraćoj trasi, sigurnosti i alternativnom graničnom prijelazu.

Geopolitička govori o nečemu drugom: o tome da Irak više ne želi da njegov najvažniji budući trgovački koridor prema Europi ovisi o autonomnoj regionalnoj vlasti.

Obje mogu istodobno biti točne.

sjena referenduma iz 2017.

Tu se dolazi do političkog sloja koji nije moguće potpuno ignorirati.

Nakon referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana 2017. Ankara i Bagdad znatno su pooštrili odnos prema projektu kurdske državnosti.

Ideja alternativnog prijelaza Ovaköy upravo je u tom razdoblju dobila mnogo veću političku važnost.

Analize godinama upozoravaju da bi izravna veza Turske i saveznog Iraka mogla smanjiti vrijednost kurdskog teritorija kao nezaobilazne trgovačke poveznice. (Kurdish Peace Institute⁠)

I tu dolazimo do srži.

Granice same po sebi ne stvaraju političku moć.

Stvaraju je ceste, naftovodi, željeznice, carine, energija i kontrola trgovinskih tokova.

Ako sve to može proći drugim putem, geopolitička vrijednost teritorija se mijenja.

znači li ovo kraj ideje neovisnog Kurdistana?

Ne.

Naslovi o „nadgrobnoj ploči kurdskoj državi“ više su politička dramatizacija nego činjenica.

Irački Kurdistan i dalje ima vlastitu regionalnu vladu, sigurnosne strukture, snažnu gospodarsku vezu s Turskom i značajnu političku težinu unutar Iraka.

Ali Development Road može promijeniti jednu vrlo važnu stvar:

može smanjiti cijenu koju Bagdad mora platiti za suradnju Erbila.

Ako Bagdad dobije vlastiti međunarodni trgovački koridor prema Turskoj, a istodobno razvije alternativne energetske pravce, autonomna regija više neće imati isti stupanj infrastrukturne nezamjenjivosti.

To ne uništava kurdsku autonomiju.

Ali može smanjiti jednu od njezinih najvažnijih strateških prednosti.

Ankara ovdje igra vrlo dugu igru

Turska dobiva nekoliko stvari istodobno.

Dobiva izravniju vezu s Bagdadom.

Dobiva novi koridor od Perzijskog zaljeva prema Europi.

Dobiva alternativu Haburu.

Dobiva mogućnost širenja vlastite cestovne i željezničke mreže prema Iraku.

I dobiva veću kontrolu nad prometnom arhitekturom prostora neposredno južno od svoje granice.

Tursko Ministarstvo prometa već je obnovilo 350 kilometara željezničke pruge Karkamış–Nusaybin uz sirijsku granicu, izričito navodeći da će ona podupirati buduću vezu Ovaköy–Nusaybin u okviru Development Roada. (T.C. Ulaştırma ve Altyapı Bakanlığı⁠)

Dakle, ne radi se o jednoj cesti nacrtanoj na karti.

Dijelovi šire mreže već se fizički grade ili obnavljaju.

a tu se sada pojavljuje i Sirija

Možda najzanimljiviji detalj najnovijih sastanaka jest uključivanje Sirije u razgovore o tranzitu i trgovini.

Trilateralni sastanak Turske, Iraka i Sirije u Ankari bavio se lakšim protokom robe i putnika, povećanjem trgovine te razmjenom informacija između nadležnih institucija. (شفق نيوز..⁠)

To još ne znači da Sirija postaje formalni dio glavnog Development Road koridora.

Ali pokazuje nešto drugo.

Na sjeveru Mezopotamije počinje se stvarati nova prometna arhitektura u kojoj Ankara, Bagdad i Damask ponovno izravno razgovaraju o granicama, tranzitu i povezivanju.

To je razvoj događaja koji prije nekoliko godina gotovo nitko ne bi smatrao realnim.

zaključak BI360 Analize

Najveća pogreška bila bi ovu priču promatrati samo kao otvaranje još jednog graničnog prijelaza.

Ovaköy je malen naziv za potencijalno vrlo veliku geopolitičku promjenu.

Ako projekt bude dovršen prema sadašnjem planu, Bagdad će prvi put dobiti snažnu suvremenu cestovnu i željezničku arteriju od Perzijskog zaljeva do Turske koja neće biti oslonjena na postojeći kurdski prijelaz Ibrahim Khalil.

Za iračke Kurde to nije „kraj“.

Ali može biti kraj jedne privilegije: položaja gotovo nezaobilaznog posrednika između Iraka i Turske.

A na Bliskom istoku ponekad nije potrebno promijeniti granice da biste promijenili odnos snaga.

Dovoljno je promijeniti cestu.

Izvori: iračka Uprava za granične prijelaze / 964media, Shafaq News, tursko Ministarstvo prometa i infrastrukture, International Crisis Group, Reuters, KRG, Rudaw, Anadolu Agency.