Planovi za poslijeratnu Gazu suočavaju se s izazovima na terenu

Jeruzalem – Unatoč stalnom riziku od obnove sukoba u Gazi, međunarodni akteri mjesecima rade na pripremama za poslijeratno razdoblje.

Planovi za upravljanje, sigurnost i humanitarnu pomoć postupno dobivaju konkretne obrise, ali i dalje uglavnom ostaju na razini planova zbog izostanka političkog dogovora, vjerodostojnih sigurnosnih jamstava i stabilnog financiranja.

Sigurnosni izazovi

Sigurnost ostaje temelj svih prijedloga za budućnost Gaze.

Izrael inzistira da Hamas mora biti razoružan prije bilo kakvog napretka, dok Hamas odbija predati oružje prije povlačenja izraelskih snaga i uspostave palestinske uprave.

Međutim, dužnosnik Vijeća za mir (Board of Peace), koje je osnovao američki predsjednik Donald Trump radi pripreme poslijeratne Gaze, izjavio je za AFP da se razoružanje Hamasa više ne smatra preduvjetom za pokretanje planova na terenu.

„Cijelo planiranje temelji se na najgorem mogućem scenariju. Čak i ako pregovori ne donesu ništa, nastavljamo s provedbom planova.”

Prvi korak trebao bi biti pilot-humanitarna zona u Rafahu na jugu Gaze.

Među prijedlozima nalazi se i uspostava Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF) koje bi pomagale u održavanju reda u Pojasu Gaze.

Prema istom izvoru, četiri države Maroko, Kosovo, Albanija i Kazahstan aktivno sudjeluju u toj inicijativi.

Logistička baza na izraelskoj strani graničnog prijelaza Kerem Šalom gotovo je dovršena te bi mogla primiti oko 500 vojnika prve rotacije prije mogućeg raspoređivanja u Gazu.

Istodobno se priprema i nova palestinska policijska služba, za koju je već pristiglo oko 20.000 prijava.

Ipak, više diplomata i sigurnosnih izvora navodi da je cijeli proces još uvijek u zastoju.

Prema diplomatskim izvorima, obuka policajaca još nije započela, a Izrael je nakon sigurnosne provjere odbacio sadašnji popis kandidata. Izraelska strana smatra da je planiranih 5.000 policajaca prevelik broj za Gazu.

Iako je primirje na snazi od listopada 2025., svakodnevno dolazi do nasilja. Izrael nastavlja izvoditi zračne napade na ciljeve za koje tvrdi da predstavljaju kršenje primirja od strane Hamasa i drugih palestinskih skupina.

Obnova gotovo da nije započela

Humanitarne potrebe u Gazi i dalje su goleme.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će obnova trajati godinama i zahtijevati desetke milijardi dolara, dok građevinskog materijala i opreme za uklanjanje ruševina i dalje kronično nedostaje.

Unatoč velikim obećanjima donatora, velik dio najavljenih sredstava još uvijek nije isplaćen.

Prema Vijeću za mir, trenutačno raspolažu sredstvima dovoljnima za početne potrebe, ali će biti potrebno dodatno financiranje ako se bude uspostavljalo više humanitarnih zona.

Pilot-humanitarna zona u Rafahu trebala bi primiti desetke tisuća sigurnosno provjerenih Palestinaca.

Nedostatak upravljačkih institucija

Hamas je nedavno objavio da namjerava administrativne ovlasti predati Nacionalnom odboru za upravljanje Gazom (NCAG), tijelu sastavljenom od palestinskih stručnjaka koje je uspostavilo Vijeće za mir radi upravljanja svakodnevnim poslovima tijekom prijelaznog razdoblja.

Međutim, NCAG još nije ni ušao u Gazu. Više palestinskih i diplomatskih izvora tvrdi da je Izrael odbio dopustiti ulazak članovima odbora.

Za Izrael ukidanje Hamasove civilne uprave nije dovoljno. Izraelski zahtjev i dalje ostaje potpuno razoružanje Hamasa.

Neizvjesna je i buduća uloga Palestinske samouprave (PA) sa sjedištem u Ramallahu na Zapadnoj obali, koju međunarodna zajednica priznaje kao službenog palestinskog predstavnika.

Predviđeno je da NCAG privremeno pruža osnovne javne usluge u Gazi u suradnji s Palestinskom samoupravom.

No brojni analitičari upozoravaju da bi takva uprava mogla ostati odgovorna za javne usluge, ali bez stvarne kontrole nad sigurnosnim snagama ili graničnim prijelazima. Time bi uvelike ovisila o međunarodnoj potpori, a istodobno ostala ranjiva ako Hamas zadrži cijeli ili dio svog vojnog arsenala.