Izrael pod sve većim pritiskom: 12 država okreće se protiv trgovine s naseljima na Zapadnoj obali

Velika Britanija, Francuska i Kanada prelaze s političkih upozorenja na konkretne mjere, dok im se u zajedničkom pritisku pridružuje još devet europskih država.

U središtu spora su izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i projekt E1, za koji zapadne države upozoravaju da dodatno ugrožava mogućnost stvaranja održive palestinske države.

Pritisak na izraelsku vladu zbog politike naseljavanja Zapadne obale ulazi u novu fazu. Dvanaest država – Kanada, Danska, Finska, Francuska, Island, Irska, Norveška, Poljska, Portugal, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo – stalo je iza ograničavanja trgovine povezane s izraelskim naseljima.

Međutim, važno je precizirati što se zapravo događa. Nisu svih 12 država istoga dana uvele potpuno identičnu zabranu. Britanija, Francuska i Kanada najavile su nacionalne mjere za zabranu trgovine robom iz izraelskih naselja, dok su ostale potpisnice zajedničke izjave podržale taj smjer ili najavile vlastite mjere u skladu s nacionalnim procedurama.

To je važna razlika, ali ne umanjuje političku težinu poteza.

Od osuda prema konkretnim mjerama

Zapadne vlade godinama kritiziraju širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Ono što se sada mijenja jest instrument pritiska.

Više nije riječ samo o diplomatskim priopćenjima.

Britanija je najavila zabranu uvoza proizvoda iz izraelskih naselja i dodatne mjere protiv ekstremističkih doseljenika. Kanada i Francuska također su najavile nacionalne mjere kojima žele ograničiti trgovinske veze s naseljima.

Istodobno se stvara širi blok država koje žele jasno gospodarski razdvojiti međunarodno priznati teritorij Izraela od izraelskih naselja na okupiranom palestinskom teritoriju.

To je možda politički važnije od same vrijednosti robe koja će biti obuhvaćena zabranama.

Projekt E1 postao je jedna od prijelomnih točaka

U pozadini novog pritiska nalazi se ubrzano širenje naselja, a posebno kontroverzni projekt E1 istočno od Jeruzalema.

Britanija, Francuska, Kanada i druge države prethodno su upozorile da bi realizacija projekta ozbiljno narušila teritorijalnu povezanost palestinskog prostora između Istočnog Jeruzalema i ostatka Zapadne obale te dodatno ugrozila mogućnost stvaranja održive palestinske države.

Izrael nije odustao od projekta.

Sada dio država koje su ranije upozoravale izraelsku vladu počinje prelaziti na konkretne gospodarske mjere.

Nije bojkot cijelog Izraela

Ovdje je potrebna važna ograda.

Ovo nije opći bojkot Izraela niti potpuna zabrana trgovine s izraelskim gospodarstvom.

Mjere su usmjerene na proizvode, aktivnosti i u pojedinim slučajevima osobe povezane s izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali.

To znači da njihov neposredni gospodarski učinak na cjelokupno izraelsko gospodarstvo vjerojatno neće biti dramatičan.

Ali politička poruka jest velika:

zapadne države sve jasnije odbijaju tretirati izraelska naselja kao sastavni dio Izraela.

Zašto je broj od 12 država važan?

Jer pokazuje da se rasprava više ne vodi samo između Izraela i nekoliko njegovih tradicionalnih kritičara.

Među državama koje su stale iza zajedničke inicijative nalaze se Francuska i Velika Britanija, dvije stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i dvije najveće europske vojne sile – te Kanada, tradicionalno blizak zapadni partner Izraela.

Tu su i Španjolska, Irska i Norveška, koje već dulje zagovaraju snažniji pritisak zbog palestinskog pitanja, ali i države poput Danske, Finske, Švedske, Poljske i Portugala.

Time se stvara politički blok koji nadilazi nekoliko pojedinačnih vlada.

Izrael uzvraća

Izraelska reakcija pokazuje da Jeruzalem ove poteze ne smatra beznačajnima.

Nakon britanske najave Izrael je odlučio zatvoriti britanski konzulat u Istočnom Jeruzalemu, dodatno zaoštravajući odnose s Londonom. Izraelska vlada odbacuje međunarodni pritisak i tvrdi da takve mjere neće promijeniti njezinu politiku.

S druge strane, europske i kanadske vlasti tvrde da njihove mjere nisu usmjerene protiv postojanja ili sigurnosti Izraela, nego protiv politike naseljavanja teritorija koji međunarodna zajednica smatra okupiranim.

Pukotina unutar Zapada postaje sve vidljivija

Sjedinjene Države zasad nisu dio ovog poteza.

To znači da još uvijek ne postoji jedinstvena zapadna politika prema Izraelu. Washington ostaje daleko bliži izraelskoj vladi od velikog dijela europskih država.

Ali upravo tu nastaje politički važna promjena.

Godinama se govorilo o nezadovoljstvu europskih država izraelskom politikom, dok su konkretne posljedice uglavnom izostajale.

Sada se pojavljuje drukčiji obrazac:

diplomatska osuda → trgovinska ograničenja → ciljane sankcije.

Ako se taj proces nastavi i ako mu se priključe dodatne države, pritisak bi se mogao proširiti na tvrtke, financijske tokove, investicije i pojedince povezane sa širenjem naselja.

Netanyahuov problem više nije samo Gaza

Za izraelsku vladu to je možda najvažnija posljedica cijele priče.

Međunarodni pritisak više nije koncentriran samo na rat u Gazi. Zapadna obala i politika naseljavanja ponovno postaju jedno od središnjih pitanja odnosa Izraela sa zapadnim saveznicima.

Još nije riječ o gospodarskoj izolaciji Izraela i bilo bi pretjerano tako opisivati situaciju.

Ali nešto se ipak mijenja.

Kada 12 država zajednički podržava ograničavanje trgovine povezane s naseljima, a među njima su Britanija, Francuska i Kanada, više nije riječ samo o još jednoj diplomatskoj osudi.

To je znak da dio tradicionalnih izraelskih partnera počinje tražiti način kako političko nezadovoljstvo pretvoriti u konkretnu ekonomsku cijenu.

Izrael još nije suočen sa zapadnim bojkotom. Ali granica između upozorenja i sankcija upravo je postala znatno tanja.