6. listopada 2026.
Sirija

Turska gradi vojnu moć koja mijenja regiju: Sirija bi mogla postati ključ nove ravnoteže prema Izraelu

Autor: Damir Hadžić
Objavljeno:
3 min čitanja

Ankara više ne povećava samo vojni proračun. Cilj je izgraditi gotovo potpuno samostalnu obrambenu industriju od borbenih zrakoplova i dronova do tenkova, radara, elektronike i protuzračne obrane.

Turska gradi vojnu moć koja mijenja regiju: Sirija bi mogla postati ključ nove ravnoteže prema Izraelu

Za Izrael je posebno važno pitanje koliko će se te sposobnosti u budućnosti preliti u obnovu sirijske vojske.

Turska ulazi u novu fazu razvoja svoje vojne moći. Više nije riječ samo o kupnji dodatnog naoružanja ili povećanju broja vojnika, nego o stvaranju industrijske baze koja bi Ankari trebala omogućiti da sve veći dio svojih vojnih potreba zadovoljava vlastitom proizvodnjom.

Projekti poput borbenog zrakoplova KAAN, bespilotnog borbenog sustava KIZILELMA i tenka ALTAY samo su najvidljiviji dio mnogo šire transformacije.

A upravo tu počinje priča koja izravno povezuje Tursku, Siriju i Izrael.

Sirija je najbliži prostor turske vojne transformacije

Ankara Siriju više ne promatra isključivo kao sigurnosni problem uz svoju južnu granicu.

Nakon velikih političkih promjena u Damasku otvorio se prostor za tursku pomoć u obnovi sirijskih državnih i vojnih institucija, obuci kadrova i ponovnom uspostavljanju funkcionalne vojne infrastrukture.

Za Izrael je posebno osjetljivo pitanje što bi se dogodilo ako se ta suradnja s vremenom proširi na naprednije sustave.

Sirijska vojska opremljena modernim radarima, sustavima elektroničkog ratovanja, protuzračnom obranom te suvremenim sustavima zapovijedanja i kontrole predstavljala bi sasvim drukčije sigurnosno okruženje od onoga na koje je Izrael navikao posljednjih godina.

U tom kontekstu treba promatrati i izraelske udare na Abu al-Duhur.

Poruka Ankari i Damasku mogla bi se sažeti ovako:

Izrael želi postaviti granicu do koje tursko-sirijska vojna suradnja može ići.

Što ako Turska pomogne izgraditi novu sirijsku vojsku?

To je zapravo važnije pitanje od pojedinačnih izraelskih udara.

Izrael je godinama mogao djelovati u sirijskom zračnom prostoru uz vrlo široku operativnu slobodu. Sirijska protuzračna obrana bila je oslabljena, vojna infrastruktura devastirana, a država iscrpljena dugotrajnim ratom.

Ali što ako se ta situacija počne mijenjati?

Ako Turska tijekom sljedećih godina dodatno razvije vlastite radare, protuzračnu obranu, elektroničko ratovanje, bespilotne sustave i borbene zrakoplove, Ankara dobiva sposobnost ne samo jačanja vlastite vojske nego i pomaganja partnerima u izgradnji mnogo sofisticiranijih obrambenih sustava.

Sirija je prvi kandidat da osjeti posljedice takve promjene.

To ne znači da će Damask sutra dobiti KAAN ili najnaprednije turske protuzračne sustave. Takav zaključak bio bi preuranjen.

Ali obuka, doktrina, radari, komunikacijski sustavi, elektroničko ratovanje, bespilotne letjelice i postupna obnova protuzračne obrane već bi mogli bitno promijeniti vojnu jednadžbu.

Prava borba možda neće biti Turska protiv Izraela

Zbog toga buduće tursko-izraelsko nadmetanje u Siriji ne mora prerasti u izravan rat.

Mnogo je izgledniji drugi oblik suparništva:

borba za to tko će odrediti vojnu arhitekturu poslijeratne Sirije.

Izrael želi Siriju koja neće predstavljati ozbiljnu vojnu prijetnju njegovoj zračnoj i sigurnosnoj nadmoći.

Turskoj, s druge strane, odgovara stabilna Sirija sa snažnim državnim institucijama i vojskom sposobnom kontrolirati vlastiti teritorij.

Upravo tu interesi Ankare i Izraela mogu doći u ozbiljan sukob.

Jer ako Sirija obnovi vojsku uz tursku pomoć, Izrael se dugoročno više neće suočavati samo s oporavljenim Damaskom.

Suočavat će se sa Sirijom iza koje stoji jedna od najvećih vojski NATO-a i obrambena industrija koja ubrzano smanjuje svoju ovisnost o inozemstvu.

Izraelska dilema

Tu se pojavljuje problem za izraelsku strategiju.

Izrael može pokušavati vojnim udarima spriječiti raspoređivanje određenih sustava u Siriji. Može diplomatskim kanalima upozoravati Ankaru. Može pokušavati definirati svoje crvene linije.

Ali svaki snažniji pokušaj blokiranja sirijske vojne obnove nosi i suprotan rizik.

Što je veći izraelski pritisak na Damask, to Sirija ima veći razlog tražiti snažnog vanjskog sigurnosnog partnera.

A geografski, politički i vojno Turska je za novu Siriju jedan od najočitijih kandidata.

Tako nastaje paradoks: pokušavajući ograničiti turski vojni utjecaj u Siriji, Izrael bi mogao dodatno povećati potrebu Damaska za upravo takvom suradnjom s Ankarom.

Više od proizvodnje oružja

Zato turski obrambeni uspon treba promatrati mnogo šire od broja proizvedenih dronova, tenkova ili borbenih zrakoplova.

Država koja može samostalno proizvoditi ključne vojne sustave dobiva i sposobnost oblikovanja sigurnosnog okruženja svojih susjeda.

A u slučaju Turske nijedan susjed u ovom trenutku nije strateški važniji od Sirije.

Pravo pitanje za Izrael zato više nije samo koliko će snažna postati Turska.

Pitanje je:

Koliko će snažna postati Sirija ako dio turske vojne, industrijske i tehnološke moći jednog dana bude stavljen u službu obnove njezine vojske?

Upravo bi odgovor na to pitanje mogao odrediti jednu od najvažnijih promjena ravnoteže snaga na Bliskom istoku u godinama koje dolaze.

Izvori

  • Reuters, Jerusalem Post, Middle East Eye, Anadolu Agency te službene objave turskih obrambenih institucija. Geopolitički zaključci i procjene o mogućem budućem utjecaju turske vojne industrije na obnovu sirijske vojske predstavljaju analizu BI360.
Podijeli članak

Pretplatite se na newsletter

Budite među prvima koji će primati najvažnije analize, geopolitičke procjene i ekskluzivne sadržaje s Bliskog istoka izravno na svoju e-mail adresu.

Turska gradi vojnu moć koja mijenja regiju: Sirija bi mogla postati ključ nove ravnoteže prema Izraelu

Povezane vijesti

Susret u New Yorku i naftni koridor kroz Siriju: novi odnos Bagdada i Damaska
Sirija

Susret u New Yorku i naftni koridor kroz Siriju: novi odnos Bagdada i Damaska

Irački premijer govori o velikim gubicima zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu.

23. rujna 2026.
Al-Šaraa ponovno u New Yorku: njegova prošlost ponovno u središtu medijskih rasprava
Sirija

Al-Šaraa ponovno u New Yorku: njegova prošlost ponovno u središtu medijskih rasprava

Dolazak sirijskog predsjednika Ahmeda al-Šarae na zasjedanje Opće skupštine UN-a ponovno je otvorio raspravu o njegovoj prošlosti, ali i o promijenjenom međunarodnom položaju Sirije.

22. rujna 2026.
Izrael sve više gleda prema novoj sirijskoj vojsci: nije pitanje što Damask ima danas, nego što bi mogao imati sutra
Sirija

Izrael sve više gleda prema novoj sirijskoj vojsci: nije pitanje što Damask ima danas, nego što bi mogao imati sutra

Izraelske sigurnosne procjene sve više pozornosti usmjeravaju na obnovu sirijske vojske pod predsjednikom Ahmedom al-Šaraom.

19. rujna 2026.
Tko zapravo donosi odluke u sirijskom energetskom sektoru? Konferencija otvorila važna pitanja
Sirija

Tko zapravo donosi odluke u sirijskom energetskom sektoru? Konferencija otvorila važna pitanja

Rafinerija Banias, pad proizvodnje nafte, rast cijena goriva i odnos Ministarstva energetike prema Sirijskoj naftnoj kompaniji otvorili su pitanje koje je veće od samog poskupljenja: gdje se zapravo nalazi centar odlučivanja i tko snosi odgovornost za odluke koje izravno pogađaju građane?

17. rujna 2026.
Siriji nisu dovoljne samo investicije: slučaj rafinerije Banias pokazuje zašto su proizvodnja i planiranje jednako važni
Sirija

Siriji nisu dovoljne samo investicije: slučaj rafinerije Banias pokazuje zašto su proizvodnja i planiranje jednako važni

Sirija posljednjih mjeseci sve više govori o investicijama.

15. rujna 2026.
Suwayda: krug se steže oko Hikmata al-Hijrija – Damask otvara nove kanale i vraća jug pod državnu kontrolu
Sirija

Suwayda: krug se steže oko Hikmata al-Hijrija – Damask otvara nove kanale i vraća jug pod državnu kontrolu

Ono što se posljednjih mjeseci događa u Siriji sve manje izgleda kao niz nepovezanih događaja.

11. rujna 2026.

Najnovije vijesti

Sve
  1. Geopolitika · prije 9 dana
    Al-Zaidi i koalicija koja ga je dovela na vlast: može li irački premijer prerasti svoje političke pokrovitelje?
  2. Geopolitika · prije 11 dana
    Etiopija pred novim velikim ratom: sedam skupina protiv Abiya Ahmeda, borbe se šire na Amharu i Afar
  3. Geopolitika · prije 12 dana
    Irak pokušava vratiti oružje pod kontrolu države: Šengal postaje ključ pregovora s Turskom
  4. Geopolitika · prije 13 dana
    Turski vojni zrakoplovi južno od Cipra: vježba u osjetljivom trenutku za istočni Mediteran
  5. Sirija · prije 13 dana
    Susret u New Yorku i naftni koridor kroz Siriju: novi odnos Bagdada i Damaska
  6. Sirija · 22. rujna 2026.
    Al-Šaraa ponovno u New Yorku: njegova prošlost ponovno u središtu medijskih rasprava
  7. Geopolitika · 21. rujna 2026.
    Amerika napušta Irak za deset dana: tko će ispuniti prostor koji ostaje iza nje?
  8. Saudijska Arabija · 21. rujna 2026.
    Sporazum iz Pekinga na ispitu: što vrijedi saudijsko-iransko pomirenje bez poštovanja suvereniteta?