Sirija bira drukčiji put obnove: od MMF-a želi znanje, kapital traži i u islamskom svijetu

Sirija počinje slagati financijsku konstrukciju za obnovu zemlje, a posljednji potezi Damaska otkrivaju zanimljiv pristup: suradnja s velikim međunarodnim financijskim institucijama, ali bez želje da se obnova zemlje temelji isključivo na klasičnom vanjskom zaduživanju.

Sirijska delegacija u Džedi razgovarala je s Islamskom razvojnom bankom o financiranju infrastrukture, trgovine, privatnog sektora, investicija i obnove zemlje.

I upravo ovdje priča postaje posebno zanimljiva.

MMF-u nisu zatvorili vrata

Sirija istodobno surađuje s Međunarodnim monetarnim fondom.

Damask želi koristiti tehničko znanje MMF-a za procjenu gospodarstva, reformu javnih financija i bankarskog sustava, modernizaciju monetarne politike te poboljšanje ekonomskih podataka.

Drugim riječima, Sirija MMF-u nije rekla „ne“.

Poruka je mnogo sofisticiranija:

Želimo vaše znanje i iskustvo, ali obnovu zemlje ne želimo temeljiti isključivo na klasičnom zaduživanju.

I tu se pojavljuje Islamska razvojna banka.

Pogled prema Džedi

Islamska razvojna banka mogla bi postati jedan od važnih financijskih partnera nove Sirije.

Razgovori u Džedi nisu bili ograničeni samo na jedan projekt. Na stolu su infrastruktura, trgovina, privatni sektor, investicije, izvoz i projekti obnove.

To otvara prostor i za modele islamskog financiranja koji se razlikuju od klasičnog kamatnog kreditiranja, uključujući instrumente poput murabahe.

Počinje se tako nazirati zanimljiva financijska strategija:

od MMF-a stručnost i institucionalne reforme; od međunarodnih institucija povoljni programi i bespovratna sredstva; od islamskih i arapskih institucija razvojno financiranje; od privatnog sektora investicije i kapital.

Sirija ne odbacuje ni Svjetsku banku

Ovdje je potrebna važna nijansa.

Ne bi bilo precizno tvrditi da je Damask jednostavno odbacio MMF i Svjetsku banku.

Sirija već koristi međunarodnu tehničku i bespovratnu pomoć. Razlika je u tome što nova vlast pokušava izbjeći situaciju u kojoj bi golemi troškovi obnove zemlje bili financirani gotovo isključivo kroz novo vanjsko zaduživanje.

To je bitna razlika.

Damask pokušava otvoriti više vrata istodobno, umjesto da gospodarsku budućnost zemlje veže uz samo jedan izvor kapitala.

Može li nastati novi sirijski model?

Siriji će za obnovu trebati golema sredstva i još je prerano zaključiti koliko će ovaj pristup biti uspješan.

Ali smjer postaje zanimljiv.

Ne izolirati se od međunarodnog financijskog sustava, ali mu ni potpuno prepustiti obnovu zemlje.

Uzeti znanje gdje postoji.

Privući privatni kapital.

Otvoriti vrata arapskim i islamskim fondovima.

Koristiti bespovratnu međunarodnu pomoć kada je dostupna.

I istodobno pokušati razvijati financiranje kroz modele usklađene s islamskim financijskim načelima.

To nije prekid sa Zapadom niti odbacivanje MMF-a.

To je pokušaj diversifikacije uzeti stručnost međunarodnih institucija, a kapital za obnovu tražiti na više strana.

Ako Damask uspije održati takvu ravnotežu, Sirija bi nakon desetljeća rata mogla postati zanimljiv primjer drukčijeg modela obnove: kombinacije međunarodne stručnosti, arapskog i islamskog kapitala te privatnih investicija.

I upravo zato razgovori u Džedi zaslužuju mnogo više pozornosti nego što se na prvi pogled čini.

BI360 Analiza