Turska oporba ulazi u novu fazu: Özgür Özel osniva novu stranku, CHP se suočava s najvećom krizom u posljednjih 20 godina

ANKARA – Turska oporba ulazi u novu fazu političkog preslagivanja nakon što je Özgür Özel osnovao novu političku stranku i sa sobom poveo velik broj zastupnika, čime je otvorena nova borba za vodstvo oporbenog bloka uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2028. godine.

Rasprava unutar oporbe više se ne vodi samo o budućnosti Republikanske narodne stranke (CHP), nego o potpunom preoblikovanju oporbenog političkog prostora. Osnivanjem „Nove stranke” (Yeni Parti) i prelaskom desetaka zastupnika u novi politički projekt otvoreno je novo poglavlje turske politike.

Prema izvješću Al Jazeere Net, britanski mediji ovaj razvoj događaja opisuju kao jednu od najvećih promjena na turskoj političkoj sceni u posljednja dva desetljeća.

Povratak Kılıçdaroğlua izazvao raskol

Özgür Özel preuzeo je vodstvo CHP-a krajem 2023. godine naslijedivši Kemala Kılıçdaroğlua. Međutim, nakon unutarnjih sporova i sudskih procesa sud je poništio rezultate stranačkog kongresa na kojem je Özel bio izabran, što je omogućilo povratak Kılıçdaroğlua na čelo stranke.

Nakon toga Özel je napustio CHP i osnovao novu političku stranku.

Novi odnos snaga u parlamentu

Prema pisanju britanskog časopisa The Economist, osnivanje Nove stranke nije samo stvaranje još jedne političke organizacije, nego događaj koji je potpuno promijenio odnose unutar turske oporbe.

Čak 91 od ukupno 135 zastupnika CHP-a pridružio se Özgüru Özlu, čime je njegova nova stranka odmah postala druga najveća parlamentarna skupina.

Istodobno je CHP ostao sa samo 44 zastupnika od ukupno 600, čime je izgubio status najveće oporbene stranke koji je držao od 2002. godine.

Posebnu težinu ovoj krizi daje činjenica da je CHP najstarija politička stranka u Turskoj, koju je 1923. godine osnovao Mustafa Kemal Atatürk.

Tko će postati novo lice turske oporbe?

Britanske analize uspoređuju četiri najvažnije osobe unutar oporbenog bloka.

Özgür Özel

Prema Guardianu, CHP je pod Özelovim vodstvom na lokalnim izborima u ožujku 2024. osvojio 37,8 posto glasova, dok je Stranka pravde i razvoja (AKP) predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana osvojila 35,4 posto.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je velik dio birača CHP-a prešao podržavati novu stranku koju vodi Özel.

Ekrem İmamoğlu

Bivši gradonačelnik Istanbula Ekrem İmamoğlu razriješen je dužnosti tri tjedna nakon što je objavio kandidaturu za predsjedničke izbore.

Protiv njega se vodi 142 kaznena postupka, uključujući optužbe za mito, nezakonito pribavljanje osobnih podataka, iznudu, vođenje kriminalne organizacije, namještanje javnih natječaja i pružanje pomoći Radničkoj stranci Kurdistana (PKK).

Prema navodima Guardiana, ukupna moguća zatvorska kazna mogla bi doseći 2430 godina, zbog čega se smatra vrlo malo vjerojatnim da će se moći kandidirati na izborima 2028. godine.

Kemal Kılıçdaroğlu

Nakon povratka na čelo CHP-a Kılıçdaroğlu je izjavio da bi dio optužbi protiv pojedinih gradonačelnika CHP-a mogao biti utemeljen te je pozvao na „čišćenje” stranke.

Takav je stav izazvao veliko nezadovoljstvo među oporbenim biračima, prosvjede i odlazak dijela članstva.

The Economist podsjeća da je Kılıçdaroğlu tijekom svog prethodnog mandata vodio CHP kroz niz izbornih poraza, uključujući predsjedničke izbore 2023. na kojima ga je pobijedio Recep Tayyip Erdoğan.

Mansur Yavaş

Gradonačelnik Ankare Mansur Yavaş i dalje se smatra mogućim rezervnim predsjedničkim kandidatom oporbe.

Prema izvješću, istrage su obuhvatile i njegove bliske suradnike, dok su tijekom posljednje dvije godine zbog istraga povezanih s navodnom korupcijom privedeni najmanje 26 gradonačelnika CHP-a te stotine lokalnih dužnosnika i zaposlenika općina.

Kakve su šanse Nove stranke?

The Economist procjenjuje da bi Nova stranka mogla privući dodatne zastupnike ako Visoki žalbeni sud potvrdi povratak Kılıçdaroğlua na čelo CHP-a.

Ipak, najveći izazov neće biti samo privlačenje novih članova, nego dokazivanje da nije tek još jedan ogranak CHP-a.

Analitičari smatraju da će nova politička opcija morati izgraditi znatno širu koaliciju koja bi obuhvatila birače desnog centra, dio nacionalista te dio kurdskog biračkog tijela.

Guardian upozorava da se nova stranka suočava i s ozbiljnim organizacijskim te financijskim problemima jer nema infrastrukturu, kadrove, financijske resurse ni političku tradiciju kakvu desetljećima posjeduje CHP.

Özel svoju novu stranku predstavlja kao socijaldemokratsku političku opciju koja podržava pristupanje Turske Europskoj uniji te jačanje njezine uloge unutar Vijeća Europe i NATO-a.

Britanski analitičari zaključuju da će uspjeh Nove stranke u velikoj mjeri ovisiti o tome hoće li birači prihvatiti Özela kao novo lice turske oporbe ili će njegov projekt ostati tek još jedna stranka nastala raskolom unutar CHP-a.