Je li Katar bio u pravu?! Devet godina poslije, Ankara i Rijad od suparnika postaju sigurnosni partneri

Godine 2017. izbila je katarska kriza.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat uveli su blokadu, a kopneni prijelaz i zračni prostor prema Kataru bili su zatvoreni.

Ali Turska, predvođena Erdoğanom, odmah se uključila odlukom turskog parlamenta. Ankara je pojačala svoju vojnu prisutnost u Kataru te zračnim mostom počela slati hranu i druge potrepštine.

Turska vojna baza u Kataru tako je postala jedna od najvažnijih karata tijekom krize. Zatvaranje baze i prekid tursko-katarske vojne suradnje čak su postali dio zahtjeva upućenih Dohi za okončanje blokade.

Još ozbiljnije, prepiske koje su se kasnije pojavile u okviru takozvanih Epsteinovih dokumenata ukazivale su na to da se kriza približila mogućnosti vojnog scenarija te da je prisutnost turskih snaga bila jedan od čimbenika koji su ga otežavali.

Drugim riječima, saudijsko-tursko suparništvo došlo je do točke na kojoj su se dvije države, izravno ili neizravno, mogle naći na suprotnim stranama iste vojne krize.

Zatim je došao slučaj Khashoggi.

Uslijedio je žestok medijski rat, međusobno blokiranje medijskih portala i gospodarski bojkot zbog kojeg je saudijski uvoz iz Turske u samo godinu dana pao za oko 98 posto.

Zamislite samo koliki je put prijeđen.

Od katarske krize i razgovora o mogućnosti vojnog sukoba do Meke 2026. godine.

Mohammed bin Salman i Erdoğan za istim stolom, ali ne samo radi rukovanja i popravljanja odnosa.

Nego radi potpisivanja obrambenog sporazuma čija je temeljna logika kolektivno odvraćanje: napad na jednu članicu tretira se kao napad na sve.

I upravo ovdje postaje jasno koliko se sigurnosna arhitektura regije promijenila. Katar je 2017. inzistirao na strateškom partnerstvu s Turskom, dok Saudijska Arabija danas pokazuje veliku fleksibilnost u preslagivanju svojih strateških karata. Turska, s druge strane, svoju vojnu i političku snagu sve snažnije povezuje s regionalnim partnerstvima.

Države koje su prije devet godina jedna drugu promatrale kao dio problema danas pokušavaju zajedno izgraditi odgovor na probleme regije.

Od blokade, ultimatuma i nepovjerenja do zajedničkog odvraćanja i obrambene suradnje.

Možda upravo ta transformacija najbolje pokazuje koliko se Bliski istok promijenio.

Bože, ujedini njihove redove.

Tko je taj sukob pratio iz trenutka u trenutak, zasigurno danas osjeća veliko zadovoljstvo gledajući što se događa.