Je li Saudijska Arabija na tapeti nakon Venezuele i Irana?

Saudijska Arabija posljednjih dana sve više ulazi u samo središte regionalne krize.

Ne zato što postoji potvrđen plan prema kojem je Kraljevina nekakva „sljedeća meta“ nakon Venezuele i Irana, nego zato što se nekoliko dosad odvojenih sukoba počinje spajati upravo oko saudijske sigurnosti, energetike i pomorskih pravaca.

Danas se zato nameće pitanje:

Je li nakon Venezuele i Irana pritisak stigao i do Saudijske Arabije?

Rat se približio Rijadu

Najnoviji događaji daju tom pitanju dodatnu težinu.

Saudijske vlasti izdale su upozorenja zbog moguće zračne prijetnje za Rijad i Al-Kharj. Reuters je zabilježio eksplozije te veliki stup dima i vatru u blizini međunarodne zračne luke Kralj Khalid. Vlasti su poslije objavile prestanak opasnosti.

Istodobno Huti pojačavaju napade na Saudijsku Arabiju, uključujući gradove, energetsku infrastrukturu i brodove.

To mijenja prirodu sukoba.

Jemen više nije samo rat koji se vodi s druge strane saudijske granice.

Njegove posljedice ponovno ulaze duboko u samu Kraljevinu.

U središtu svega je energija

Saudijska Arabija nije važna samo zbog svoje vojne i političke težine.

Ona je jedan od ključnih stupova svjetskog energetskog sustava.

Problem za Rijad danas je geografski posebno neugodan.

Na istoku je Hormuz, čiji je promet ozbiljno poremećen zbog sukoba s Iranom.

Na zapadu je Crveno more i Bab el-Mandeb, gdje Huti stvaraju novu prijetnju saudijskim izvoznim pravcima.

Financial Times navodi da su posljednji hutijski napadi i napredovanje prema Bab el-Mandebu dodatno ugrozili upravo alternativni saudijski energetski pravac prema Crvenom moru.

Drugim riječima:

ako je problem Hormuz – postoji Crveno more. Ako postane problem i Crveno more – saudijska računica potpuno se mijenja.

Iran ne mora izravno napasti Saudijsku Arabiju

Tu dolazimo do najvažnijeg dijela.

Teheran je već pokazao da regionalni pritisak ne mora provoditi isključivo izravnim napadima.

Reuters je u kolovozu izvijestio da je Iran upozorio zaljevske države kako bi novi veliki američki napadi mogli dovesti do odmazde protiv ključne energetske infrastrukture u regiji.

Istodobno postoje Huti u Jemenu i proiranske oružane skupine u Iraku.

Zato Saudijska Arabija može biti pod pritiskom čak i kada formalno nije glavna strana američko-iranskog rata.

Današnja situacija to vrlo jasno pokazuje.

Zašto Rijad ne želi veliki rat

Saudijska Arabija ima novac, moderno naoružanje i snažne međunarodne veze.

Ali upravo zato ima i mnogo toga što može izgubiti.

Rijad posljednjih godina ulaže goleme iznose u infrastrukturu, turizam, industriju, nove gradove, logistiku i transformaciju gospodarstva.

Veliki regionalni rat ugrozio bi upravo ono što Saudijska Arabija pokušava izgraditi.

Zato saudijska opreznost ne mora značiti vojnu slabost.

To je prije svega računica države koja mora odvagnuti cijenu eskalacije.

Reuters je prošlog tjedna izvijestio da je Mohammed bin Salman od Trumpa tražio američku vojnu pomoć protiv Huta. Washington nije pristao na američke udare, ali je ponudio obavještajnu pomoć i pomoć pri odabiru ciljeva.

To pokazuje koliko je situacija postala ozbiljna.

Turska i Pakistan postaju sve važniji

U takvom okruženju treba promatrati i sigurnosno približavanje Saudijske Arabije Turskoj i Pakistanu.

Ako prijetnja ostane ograničena, ti odnosi mogu ostati prvenstveno instrument odvraćanja i političke koordinacije.

Ali ako napadi počnu ozbiljnije ugrožavati saudijske gradove, energetsku infrastrukturu i pomorske pravce, vrijednost tih sigurnosnih odnosa za Rijad raste.

Saudijska Arabija tada više ne razmišlja samo o Jemenu.

Razmišlja o vlastitoj strateškoj sigurnosti.

Je li, dakle, Saudijska Arabija „sljedeća“?

To danas nije moguće tvrditi kao činjenicu.

Ali nešto drugo već možemo vidjeti.

Saudijska Arabija postala je jedno od glavnih mjesta na kojem se osjećaju posljedice šireg sukoba s Iranom.

Huti pritiskaju s juga.

Proiranske skupine djeluju iz Iraka.

Hormuz je ugrožen.

Bab el-Mandeb postaje sve nesigurniji.

A saudijska energetska infrastruktura ponovno se nalazi u središtu regionalne sigurnosne računice.

Zato pitanje možda nije:

„Tko je sljedeći nakon Irana?“

Možda je preciznije pitati:

„Je li se rat oko Irana već počeo pretvarati u borbu za Saudijsku Arabiju, njezine energetske pravce i budući položaj u regiji?“

Odgovor još nemamo.

Ali događaji oko Rijada, Jemena, Hormuza i Bab el-Mandeba pokazuju zašto to pitanje više nije samo teorijsko.

Povezani članak: Saudijska Arabija otvara kanal prema Kini, Washington odobrava F-35: Počinje li Rijad igrati tursku igru ravnoteže?