16. rujna 2026.
Geopolitika

Europa govori o „invaziji”, dok Izrael provodi stvarne vojne operacije

Autor: Uredništvo BI360 Analize
Objavljeno:
4 min čitanja

Europa je na događaje u Ceuti odgovorila hitnim sastancima, pojačanim graničnim kontrolama, političkim upozorenjima i raspravama o izvanrednim mjerama. U javnosti se često koristio izraz „invazija”, iako su granicu prelazili nenaoružani ljudi koji su pokušavali pobjeći od siromaštva i pronaći bolji život.

Europa govori o „invaziji”, dok Izrael provodi stvarne vojne operacije

Najmanje 67 osoba izgubilo je život tijekom pokušaja prelaska. Više od 48.000 od približno 50.000 migranata vratilo se u Maroko u roku od 48 sati, a pokušaji prelaska ubrzo su gotovo potpuno prestali.

Ceuta se geografski nalazi u Sjevernoj Africi i pod španjolskom je upravom, no europske reakcije bile su kao da je riječ o vojnom prodoru na europski kontinent.

Europa je reagirala kao da je neprijateljska vojska probila obranu kontinenta, iako su granicu prelazili nenaoružani ljudi koji su bježali od siromaštva.

Sada usporedite tu reakciju s europskim odgovorom na izraelske vojne operacije i okupaciju arapskih teritorija.

Izraelska vojska prelazi međunarodno priznate granice tenkovima, zrakoplovima i teškim naoružanjem. Zauzima područja u Siriji i Libanonu, uspostavlja vojne položaje, ruši kuće, privodi civile i zadržava dugoročnu vojnu prisutnost.

U Gazi zadržava vojnu kontrolu nad velikim dijelom teritorija.

Migranti koji su ušli u Ceutu nisu imali vojsku, teško naoružanje niti plan zauzimanja teritorija.

Njihov cilj nije bio okupirati Španjolsku, protjerati njezine stanovnike ili mijenjati granice, već pronaći posao i sigurniji život.

S druge strane, Izrael raspolaže jednom od najsnažnijih vojski u regiji, uz suvremeno naoružanje i snažnu potporu Sjedinjenih Država te dijela europskih država.

Na izraelske vojne operacije europske vlade uglavnom odgovaraju izrazima zabrinutosti, dok mnoge nastavljaju pružati političku, diplomatsku, financijsku i vojnu potporu Izraelu.

Najveća razlika vidi se u jeziku kojim se opisuju isti ili slični događaji.

Dolazak siromašnih i nenaoružanih migranata opisuje se kao „invazija”, „napad” ili čak „egzistencijalna prijetnja Europi”.

Dok se u Ceuti odmah govorilo o teritorijalnom integritetu, nacionalnoj sigurnosti i izvanrednom stanju, u slučaju Sirije, Libanona i Gaze prevladavaju izrazi poput „sigurnosnih operacija”, „tampon-zona” i „prednje obrane”.

Kada izraelska vojska prelazi na teritorije drugih država, njezine se vojne operacije često opisuju kao „sigurnosne operacije”, uspostava „tampon-zona” ili mjere „obrane”.

Razlika je vidljiva i u načinu na koji se prikazuju ljudi.

Izraelski doseljenici koji ilegalno prelaze u Siriju i zagovaraju širenje naselja u pojedinim zapadnim medijima nazivaju se „aktivistima”.

Migranti koji su riskirali živote kako bi pronašli posao i sigurnost nazivaju se „valom”, „hordom”, „poplavom” ili „invazijom”.

Jednima se pridaju motivi, uvjerenja i individualnost, dok se drugi prikazuju kao bezlična masa i sigurnosna prijetnja.

Posebno je upečatljivo da je smrt najmanje 67 ljudi vrlo brzo pala u drugi plan. Umjesto humanitarne tragedije, velik dio političke i medijske rasprave usmjerio se na navodnu opasnost koju predstavljaju oni koji su preživjeli.

Za razliku od brzih i odlučnih reakcija na događaje u Ceuti, nije bilo usporedivih europskih mjera, izvanrednih sastanaka ni ozbiljnijih sankcija zbog izraelskih vojnih djelovanja u Siriji, Libanonu ili Gazi.

Time se otvorila šira rasprava o dvostrukim standardima u međunarodnoj politici i o tome primjenjuju li se jednaki kriteriji na sve međunarodne krize ili se isti događaji opisuju različitim rječnikom, ovisno o tome tko je njihov akter.

Kada se siromašni i nenaoružani migranti približe europskom teritoriju, govori se o „invaziji”.

Kada snažna izraelska vojska, uz potporu Zapada, zauzima arapski teritorij, invazija postaje „sigurnost”, okupacija postaje „tampon-zona”, a budući kolonisti postaju „aktivisti”.

Europa je od očajnih civila stvorila sliku invazijske vojske, dok je stvarne vojne invazije prikazala kao pitanje sigurnosti i samoobrane. Upravo ta razlika u političkom i medijskom rječniku nalazi se u središtu rasprave koju su otvorili događaji u Ceuti i reakcije na izraelske vojne operacije.

Podijeli članak

Pretplatite se na newsletter

Budite među prvima koji će primati najvažnije analize, geopolitičke procjene i ekskluzivne sadržaje s Bliskog istoka izravno na svoju e-mail adresu.

Europa govori o „invaziji”, dok Izrael provodi stvarne vojne operacije

Povezane vijesti

Vraća li se Egipat u Jemen? Crveno more moglo bi natjerati Kairo na odluku koju desetljećima pokušava izbjeći
Geopolitika

Vraća li se Egipat u Jemen? Crveno more moglo bi natjerati Kairo na odluku koju desetljećima pokušava izbjeći

Saudijska Arabija i UAE dodatno kompliciraju računicu

16. rujna 2026.
Rijad okuplja novu koaliciju protiv Huta: London razmatra pomoć, MBS ide u Kairo
Geopolitika

Rijad okuplja novu koaliciju protiv Huta: London razmatra pomoć, MBS ide u Kairo

Dvije vijesti koje dolaze gotovo istodobno mogle bi pokazivati da se oko Jemena i Crvenog mora počinje stvarati nova regionalna računica.

14. rujna 2026.
Kome bi odgovarala raspadnuta Saudijska Arabija – Iranu, UAE-u, pa čak i Izraelu?
Geopolitika

Kome bi odgovarala raspadnuta Saudijska Arabija – Iranu, UAE-u, pa čak i Izraelu?

Saudijska Arabija nije ušla u Abrahamove sporazume. Umjesto toga okreće se Mekanskom obrambenom sporazumu, jača veze s Turskom i Pakistanom i otvara trgovačke pravce koji mogu zaobići Izrael.

12. rujna 2026.
Tko je otvorio vrata Hutima prema Bab el-Mandebu? Pad Moche razotkrio pukotine između Saudijske Arabije, UAE-a i njihovih jemenskih saveznika
Geopolitika

Tko je otvorio vrata Hutima prema Bab el-Mandebu? Pad Moche razotkrio pukotine između Saudijske Arabije, UAE-a i njihovih jemenskih saveznika

Jemen ponovno ulazi u fazu u kojoj jedna izgubljena luka može promijeniti cijelu regionalnu računicu.

11. rujna 2026.
Egipat bira stranu? Kairo se približava osi Izrael–Grčka–Južni Cipar dok Turska, Saudijska Arabija i Pakistan grade Meka savez
Geopolitika

Egipat bira stranu? Kairo se približava osi Izrael–Grčka–Južni Cipar dok Turska, Saudijska Arabija i Pakistan grade Meka savez

Na Bliskom istoku i istočnom Sredozemlju polako se slaže nova sigurnosna karta.

10. rujna 2026.
Kako je sukob Saudijske Arabije i UAE otvorio prostor Hutima za prodor prema Bab al-Mandabu
Geopolitika

Kako je sukob Saudijske Arabije i UAE otvorio prostor Hutima za prodor prema Bab al-Mandabu

Pad Moche otvorio je jedno mnogo veće pitanje od same kontrole nad gradom: kako je fronta koju su godinama gradile i financirale bogate zaljevske države tako brzo popustila?

10. rujna 2026.

Najnovije vijesti

Sve
  1. Analize · prije 19 sati
    Huti sjeli s Amerikancima: američke i izraelske brodove neće napadati, Saudijska Arabija ostaje meta
  2. Geopolitika · prije 19 sati
    Vraća li se Egipat u Jemen? Crveno more moglo bi natjerati Kairo na odluku koju desetljećima pokušava izbjeći
  3. Turska · prije 19 sati
    Novi model Rusije i Sirije mijenja vojnu kartu: može li Moskva postati štit Damasku i Turskoj ako Netanyahu krene prema Damasku?
  4. Sirija · prije 1 dan
    Siriji nisu dovoljne samo investicije: slučaj rafinerije Banias pokazuje zašto su proizvodnja i planiranje jednako važni
  5. Analize · prije 1 dan
    Govorili su da je Mekkanski sporazum „cionistički“ danas se vidi da je cilj oslobađanje od stranog tutorstva
  6. Geopolitika · prije 2 dana
    Rijad okuplja novu koaliciju protiv Huta: London razmatra pomoć, MBS ide u Kairo
  7. Iran · prije 2 dana
    UAE otvara vrata Iranu, Huti jačaju na Crvenom moru, a stari saveznici Rijada šute. Ulazi li Saudijska Arabija u opasnu stratešku izolaciju?
  8. Turska · prije 3 dana
    Mitsotakis na nekoliko kilometara od Turske: Kastellorizo ponovno otvara veliki spor a u pozadini se pojavljuje i Izrael