2. kolovoza 2026.
Geopolitika

Europa govori o „invaziji”, dok Izrael provodi stvarne vojne operacije

Autor: Bliski Istok 360 AnalizaObjavljeno: 4 min čitanja

Europa je na događaje u Ceuti odgovorila hitnim sastancima, pojačanim graničnim kontrolama, političkim upozorenjima i raspravama o izvanrednim mjerama. U javnosti se često koristio izraz „invazija”, iako su granicu prelazili nenaoružani ljudi koji su pokušavali pobjeći od siromaštva i pronaći bolji život.

Europa govori o „invaziji”, dok Izrael provodi stvarne vojne operacije

Najmanje 67 osoba izgubilo je život tijekom pokušaja prelaska. Više od 48.000 od približno 50.000 migranata vratilo se u Maroko u roku od 48 sati, a pokušaji prelaska ubrzo su gotovo potpuno prestali.

Ceuta se geografski nalazi u Sjevernoj Africi i pod španjolskom je upravom, no europske reakcije bile su kao da je riječ o vojnom prodoru na europski kontinent.

Europa je reagirala kao da je neprijateljska vojska probila obranu kontinenta, iako su granicu prelazili nenaoružani ljudi koji su bježali od siromaštva.

Sada usporedite tu reakciju s europskim odgovorom na izraelske vojne operacije i okupaciju arapskih teritorija.

Izraelska vojska prelazi međunarodno priznate granice tenkovima, zrakoplovima i teškim naoružanjem. Zauzima područja u Siriji i Libanonu, uspostavlja vojne položaje, ruši kuće, privodi civile i zadržava dugoročnu vojnu prisutnost.

U Gazi zadržava vojnu kontrolu nad velikim dijelom teritorija.

Migranti koji su ušli u Ceutu nisu imali vojsku, teško naoružanje niti plan zauzimanja teritorija.

Njihov cilj nije bio okupirati Španjolsku, protjerati njezine stanovnike ili mijenjati granice, već pronaći posao i sigurniji život.

S druge strane, Izrael raspolaže jednom od najsnažnijih vojski u regiji, uz suvremeno naoružanje i snažnu potporu Sjedinjenih Država te dijela europskih država.

Na izraelske vojne operacije europske vlade uglavnom odgovaraju izrazima zabrinutosti, dok mnoge nastavljaju pružati političku, diplomatsku, financijsku i vojnu potporu Izraelu.

Najveća razlika vidi se u jeziku kojim se opisuju isti ili slični događaji.

Dolazak siromašnih i nenaoružanih migranata opisuje se kao „invazija”, „napad” ili čak „egzistencijalna prijetnja Europi”.

Dok se u Ceuti odmah govorilo o teritorijalnom integritetu, nacionalnoj sigurnosti i izvanrednom stanju, u slučaju Sirije, Libanona i Gaze prevladavaju izrazi poput „sigurnosnih operacija”, „tampon-zona” i „prednje obrane”.

Kada izraelska vojska prelazi na teritorije drugih država, njezine se vojne operacije često opisuju kao „sigurnosne operacije”, uspostava „tampon-zona” ili mjere „obrane”.

Razlika je vidljiva i u načinu na koji se prikazuju ljudi.

Izraelski doseljenici koji ilegalno prelaze u Siriju i zagovaraju širenje naselja u pojedinim zapadnim medijima nazivaju se „aktivistima”.

Migranti koji su riskirali živote kako bi pronašli posao i sigurnost nazivaju se „valom”, „hordom”, „poplavom” ili „invazijom”.

Jednima se pridaju motivi, uvjerenja i individualnost, dok se drugi prikazuju kao bezlična masa i sigurnosna prijetnja.

Posebno je upečatljivo da je smrt najmanje 67 ljudi vrlo brzo pala u drugi plan. Umjesto humanitarne tragedije, velik dio političke i medijske rasprave usmjerio se na navodnu opasnost koju predstavljaju oni koji su preživjeli.

Za razliku od brzih i odlučnih reakcija na događaje u Ceuti, nije bilo usporedivih europskih mjera, izvanrednih sastanaka ni ozbiljnijih sankcija zbog izraelskih vojnih djelovanja u Siriji, Libanonu ili Gazi.

Time se otvorila šira rasprava o dvostrukim standardima u međunarodnoj politici i o tome primjenjuju li se jednaki kriteriji na sve međunarodne krize ili se isti događaji opisuju različitim rječnikom, ovisno o tome tko je njihov akter.

Kada se siromašni i nenaoružani migranti približe europskom teritoriju, govori se o „invaziji”.

Kada snažna izraelska vojska, uz potporu Zapada, zauzima arapski teritorij, invazija postaje „sigurnost”, okupacija postaje „tampon-zona”, a budući kolonisti postaju „aktivisti”.

Europa je od očajnih civila stvorila sliku invazijske vojske, dok je stvarne vojne invazije prikazala kao pitanje sigurnosti i samoobrane. Upravo ta razlika u političkom i medijskom rječniku nalazi se u središtu rasprave koju su otvorili događaji u Ceuti i reakcije na izraelske vojne operacije.

Podijeli članak

Pretplatite se na newsletter

Budite među prvima koji će primati najvažnije analize, geopolitičke procjene i ekskluzivne sadržaje s Bliskog istoka izravno na svoju e-mail adresu.

Europa govori o „invaziji”, dok Izrael provodi stvarne vojne operacije

Povezane vijesti

Česta je zabluda prikazivati Razvojni put i Put svile kao dva slična projekta koji se natječu za isti prometni koridor. No stvarnost je drukčija.
Geopolitika

Česta je zabluda prikazivati Razvojni put i Put svile kao dva slična projekta koji se natječu za isti prometni koridor. No stvarnost je drukčija.

Novi Put svile, odnosno kineska inicijativa Pojas i put (Belt and Road Initiative – BRI), golema je globalna platforma koja obuhvaća desetke prometnih koridora, luka, željeznica, energetskih postrojenja, podmorskih kabela i industrijskih zona.

1. kolovoza 2026.
TREND KOJI MIJENJA AMERIKU: Poziv na uhićenje Netanyahua više nije tabu
Geopolitika

TREND KOJI MIJENJA AMERIKU: Poziv na uhićenje Netanyahua više nije tabu

Samo pet minuta nakon Netanyahuove izjave uslijedio je odgovor koji pokazuje koliko se američka politička scena promijenila.

29. srpnja 2026.
Najopasnijih 60 dana na Bliskom istoku?
Geopolitika

Najopasnijih 60 dana na Bliskom istoku?

Sljedećih nekoliko tjedana moglo bi odlučiti budućnost cijele regije

29. srpnja 2026.
Očito je da je Iran najjača karika istočnog bloka koji se suprotstavlja zapadnom bloku.
Geopolitika

Očito je da je Iran najjača karika istočnog bloka koji se suprotstavlja zapadnom bloku.

Hormuški tjesnac i Bab el-Mandeb predstavljaju najjače iranske adute koje Rusija nema. Iran može utjecati na gospodarstvo svojih protivnika, ali i saveznika, zahvaljujući svom geografskom položaju, čak i kada je gospodarski i vojno slabiji od njih.

28. srpnja 2026.
Turska i Irak blizu početka projekta “Razvojni put”: Novi geostrateški koridor mogao bi promijeniti trgovinu između Azije i Europe
Geopolitika

Turska i Irak blizu početka projekta “Razvojni put”: Novi geostrateški koridor mogao bi promijeniti trgovinu između Azije i Europe

Turski ministar prometa i infrastrukture Abdulkadir Uraloğlu izjavio je da su Turska i Irak vrlo blizu konačnog dogovora o projektu “Razvojni put” (Development Road) te da žele položiti kamen temeljac već tijekom ove godine.

28. srpnja 2026.
Irački premijer uskoro u Turskoj: U fokusu Projekt razvojnog puta i jačanje suradnje
Geopolitika

Irački premijer uskoro u Turskoj: U fokusu Projekt razvojnog puta i jačanje suradnje

Irački premijer Ali Falih al-Zaidi u utorak je istaknuo važnost jačanja suradnje u gospodarskom i investicijskom području na dobrobit Iraka i Turske.

24. srpnja 2026.

Najnovije vijesti

Sve
  1. Turska · prije 1 dan
    Erdoğan nije odgovorio u Siriji. Odgovorio je ondje gdje Izrael najmanje želi konkurenciju.
  2. Analize · prije 1 dan
    Svi pogledi usmjereni na plinovod Medgaz koji spaja Alžir s Španjolskom.
  3. Geopolitika · prije 1 dan
    Česta je zabluda prikazivati Razvojni put i Put svile kao dva slična projekta koji se natječu za isti prometni koridor. No stvarnost je drukčija.
  4. Analize · prije 2 dana
    Saudijska Arabija pred najvećom vojnom operacijom u Jemenu: Priprema li se završni obračun s Hutima?
  5. Palestina · prije 2 dana
    Maroko između monarhije, Izraela i Zaljeva: Kraljevina na raskrižju novih izazova
  6. Analize · prije 3 dana
    Kako je Turska nadigrala Izrael u Trumpovoj Bijeloj kući
  7. Geopolitika · prije 4 dana
    TREND KOJI MIJENJA AMERIKU: Poziv na uhićenje Netanyahua više nije tabu
  8. Geopolitika · prije 4 dana
    Najopasnijih 60 dana na Bliskom istoku?