Kome bi odgovarala raspadnuta Saudijska Arabija – Iranu, UAE-u, pa čak i Izraelu?

Saudijska Arabija nije ušla u Abrahamove sporazume. Umjesto toga okreće se Mekanskom obrambenom sporazumu, jača veze s Turskom i Pakistanom i otvara trgovačke pravce koji mogu zaobići Izrael.

Dok Iran želi slabiji Rijad, interesi UAE-a i Saudijske Arabije sve se više razilaze. A sada se otvara još neugodnije pitanje: odgovara li i Izraelu slabija Saudijska Arabija?

Rat u Jemenu možda više nije samo jemenski rat.

Ondje bi se moglo odlučivati o potpuno novoj regionalnoj ravnoteži.

Iran i Huti nalaze se na jednoj strani sukoba sa Saudijskom Arabijom, dok potezi UAE-a otvaraju pitanje koliko su se interesi Abu Dhabija i Rijada zapravo udaljili.

Ali postoji još jedan odnos koji treba pažljivo pratiti:

Izrael – Saudijska Arabija.

Rijad nije ušao u Abrahamove sporazume i odbija normalizaciju bez rješenja palestinskog pitanja.

Umjesto toga približava se Turskoj i Pakistanu, a posebno je važan Mekanski obrambeni sporazum.

Ako se oko Rijada razvije sigurnosna osovina koja uključuje Tursku i Pakistan, dobivamo regionalnu arhitekturu bitno drukčiju od one koju su Izrael i njegovi partneri očekivali nakon Abrahamovih sporazuma.

Tu su i trgovački koridori.

IMEC je zamišljen kao golemi pravac koji bi povezao Indiju i Zaljev s Europom preko Saudijske Arabije, Jordana i Izraela.

Ali pojavljuje se i druga mogućnost:

Saudijska Arabija – Jordan – Sirija – Turska – Europa.

Moderni hidžaski koridor koji bi mogao potpuno zaobići Izrael.

Dakle, novi smjer Rijada može postati ozbiljan problem za izraelske strateške interese.

To nije dokaz da Izrael radi na destabilizaciji Saudijske Arabije.

Ali jest razlog da odnose Izraela, UAE-a i Saudijske Arabije promatramo mnogo pažljivije nego prije.

A dok svi gledaju Iran, Hute i Izrael…

gledajte UAE.

Pogledajte gdje se Abu Dhabi pojavljuje posljednjih godina.

Libija.

Snažna potpora Haftaru i istočnom centru moći.

Sudan.

Optužbe za potporu RSF-u, što UAE odbacuje, dok je zemlja razlomljena između suprotstavljenih vojnih centara.

Somalija.

Snažne veze sa Somalilandom i Puntlandom, često mimo interesa središnje vlasti u Mogadišu.

Jemen.

Savez sa Saudijskom Arabijom protiv Huta, a zatim izgradnja vlastite mreže lokalnih snaga i potpora južnim separatistima.

Sirija.

Pokušaji izgradnje vlastitog političkog i gospodarskog utjecaja prema Damasku.

Nisu sve optužbe koje prate UAE jednako dokazane.

Ali potvrđeni potezi pokazuju obrazac koji vrijedi pratiti:

lokalni partneri, oružane formacije, luke, strateški otoci, pomorski pravci, Crveno more i Bab el-Mandeb.

Je li riječ samo o zaštiti ekonomskih i sigurnosnih interesa?

Ili Abu Dhabi gradi vlastitu mrežu moći od Libije, preko Sudana i Roga Afrike, sve do Jemena?

I tu dolazimo do ključnog pitanja.

Ako se interesi Rijada i Abu Dhabija nastave razilaziti, više neće biti važno samo tko kontrolira Aden, Hadramaut ili južnu obalu.

Koliko je daleko Abu Dhabi spreman ići protiv interesa svojeg nekadašnjeg najbližeg regionalnog partnera?

Hoće li pokušati iskoristiti i unutarnje slabosti Kraljevine?

A nakon toga…

je li sljedeći Egipat?

To zasad nije činjenica.

Nema dokaza da UAE ili Izrael imaju plan podjele Saudijske Arabije.

Ali možemo postaviti pitanje kome bi njezino ozbiljno slabljenje odgovaralo.

Iranu?

Slabiji glavni arapski suparnik otvorio bi Teheranu veći prostor u Zaljevu i Jemenu.

UAE-u?

Slabiji saudijski regionalni utjecaj mogao bi Abu Dhabiju otvoriti dodatni prostor za vlastitu mrežu moći.

Izraelu?

Računica je složenija. Potpuna destabilizacija Saudijske Arabije bila bi sigurnosni rizik i za Izrael. Ali snažan Rijad koji odbija Abrahamove sporazume, inzistira na palestinskom pitanju, približava se Turskoj i Pakistanu i razvija alternativne koridore također se ne uklapa lako u izraelsku regionalnu strategiju.

Zato Jemen više ne treba promatrati samo kao rat protiv Huta.

Ondje se danas sudaraju interesi Irana, Saudijske Arabije i UAE-a, dok se u pozadini pojavljuje i Izrael.

I možda upravo u Jemenu počinje pucati jedan od najvažnijih zaljevskih odnosa posljednjeg desetljeća:

Saudijska Arabija – UAE.

Ako taj odnos pukne, posljedice neće ostati u Jemenu.

Osjetit će ih Crveno more, Rog Afrike, Sudan, a možda jednog dana i Egipat.

UAE je pokazao da mala država s ogromnim kapitalom može igrati igru velikih sila.

Ali postoji granica.

Novac može kupiti utjecaj.

Može osigurati luke i financirati saveznike.

Može izgraditi mrežu partnera tisućama kilometara od vlastitih granica.

Ali ne može kupiti geografiju.

I ne može jamčiti da će požar koji pomažete širiti uvijek gorjeti samo u tuđoj kući.

Jednog dana vatra može promijeniti smjer.

A tada pitanje više neće biti tko je sljedeći.

Nego:

je li UAE otišao predaleko?

Povezani članak: Rat lomljenja kostiju: Tko dobiva ako Saudijska Arabija ostane stiješnjena između Hormuza i Bab el-Mandeba?