Vraća li se Egipat u Jemen? Crveno more moglo bi natjerati Kairo na odluku koju desetljećima pokušava izbjeći

Saudijska Arabija i UAE dodatno kompliciraju računicu

Postoji još jedan element koji Kairo mora uzeti u obzir.

Egipat ima izuzetno važne gospodarske odnose i sa Saudijskom Arabijom i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Velik broj Egipćana radi u državama Zaljeva, a njihove doznake predstavljaju važan izvor deviza za egipatsko gospodarstvo.

Istodobno su UAE jedan od najvažnijih investitora u Egiptu, što je posebno došlo do izražaja kroz golemi projekt Ras al-Hikma.

Ako se interesi Rijada i Abu Dhabija oko budućnosti Jemena dodatno raziđu, Kairo će morati vrlo pažljivo balansirati između dvaju važnih partnera.

To tada više nije samo vojna odluka.

To postaje pitanje investicija, doznaka, energetike i ukupne financijske stabilnosti zemlje.

Zato je diplomacija još uvijek najlogičniji izbor

Egipat će zbog toga vjerojatno pokušavati izbjeći situaciju u kojoj mora birati stranu na bojnom polju.

Diplomacija, koordinacija s arapskim i zaljevskim državama te pritisak za političko rješenje mnogo su jeftiniji od ulaska u novi rat.

Upravo je i nakon sastanka Sisija i MBS-a naglašena potreba za održivim političkim rješenjem jemenskog sukoba.

Ali diplomacija ima granice.

Ako se pomorski promet ponovno masovno preusmjeri s Crvenog mora prema Rtu dobre nade, Jemen za Kairo prestaje biti samo vanjskopolitičko pitanje.

Postaje pitanje egipatske ekonomije i nacionalne sigurnosti.

Egipat je praktički okružen krizama

Pogled na kartu pokazuje koliko je položaj Kaira složen.

Na zapadu je Libija.

Na jugu Sudan.

Na sjeveroistoku Gaza i izraelsko-palestinski sukob.

Na istoku Crveno more, Bab el-Mandeb i Jemen.

Egipat se nalazi gotovo u središtu nekoliko regionalnih kriza koje je sve teže promatrati potpuno odvojeno.

Poznati egipatski geograf i strateški mislilac Gamal Hamdan govorio je o egipatskoj „genijalnosti mjesta“ geografskom položaju koji zemlji istodobno daje ogromnu stratešku vrijednost, ali joj nameće i veliku odgovornost.

Upravo se ta logika danas ponovno vidi.

Vraća li se, dakle, Egipat u Jemen?

Za sada nema pokazatelja da se Kairo sprema poslati kopnene snage u Jemen.

To ostaje najteži i politički najskuplji scenarij.

Ali sastanak Sisija i Mohammeda bin Salmana pokazuje da Egipat više ne može promatrati razvoj događaja samo s udaljenosti.

Prvo dolazi diplomacija.

Zatim sigurnosna i obavještajna koordinacija.

Ako se kriza dodatno proširi, moguć je snažniji pomorski i logistički angažman.

A pitanje izravnijeg vojnog djelovanja otvorilo bi se tek u znatno ozbiljnijem scenariju.

Egipat se, dakle, još nije vratio u Jemen. Ali što je Bab el-Mandeb nestabilniji, to Kairo ima manje prostora za potpuno pasivnu politiku.

Jer za Egipat Jemen nije udaljeni rat.

Između jemenske obale i egipatskog gospodarstva nalazi se jedna od najvažnijih pomorskih arterija svijeta.

Crveno more.