Irak više nije važan samo zbog nafte. Može li postati novo prometno središte između Azije i Europe?

Desetljećima se Irak promatrao gotovo isključivo kroz dvije teme.

Naftu.

I ratove.

Takva slika danas više nije dovoljna.

U posljednjih nekoliko godina sve se više govori o prometnim koridorima koji bi mogli povezati Perzijski zaljev s Turskom i Europom preko iračkog teritorija.

Ako se takvi projekti ostvare, Irak bi mogao dobiti potpuno novu geopolitičku ulogu.

Ne samo kao proizvođač energije.

Nego kao država kroz koju prolaze roba, industrija, logistika i međunarodna trgovina.

To bi predstavljalo jednu od najvećih promjena u modernoj povijesti Iraka.

U geopolitici države često dobivaju novu vrijednost kada postanu nezaobilazna poveznica između različitih regija.

Irak ima upravo takav potencijal.

Na jugu izlazi na Perzijski zaljev.

Na sjeveru se povezuje s Turskom.

Na zapadu sa Sirijom i Jordanom.

Na istoku s Iranom.

Takav položaj omogućuje povezivanje Bliskog istoka s europskim tržištem kopnenim putem.

Upravo zato posljednjih godina raste zanimanje za razvoj željezničkih pruga, autocesta, logističkih centara i luka.

To nisu samo infrastrukturni projekti.

To su projekti koji mogu promijeniti geopolitičku kartu regije.

Ako roba iz Zaljeva prema Europi počne u većoj mjeri prolaziti preko Iraka i Turske, promijenit će se važnost brojnih postojećih pravaca.

Povećat će se vrijednost država koje sudjeluju u tom koridoru.

Istodobno će se otvoriti nova gospodarska i politička partnerstva.

Ali takav razvoj nije moguć bez stabilnosti.

Prometni koridori ne ovise samo o cestama i željeznicama.

Ovise o sigurnosti.

O funkcioniranju državnih institucija.

O povjerenju investitora.

I o dugoročno predvidivom političkom okruženju.

Zato se budućnost Iraka danas ne mjeri samo količinom proizvedene nafte.

Sve više se mjeri sposobnošću države da postane pouzdan tranzitni prostor.

Ako u tome uspije, Irak bi mogao ostvarivati prihode ne samo od izvoza energenata nego i od logistike, prijevoza, industrijskih zona i međunarodne trgovine.

To bi značilo i veću političku važnost.

Država kroz koju prolaze ključni prometni pravci postaje važnija svojim partnerima.

Ali istodobno postaje važnija i svojim suparnicima.

Zbog toga prometni koridori nikada nisu samo gospodarsko pitanje.

Oni su uvijek i pitanje geopolitike.

Upravo zato se oko njih često vode intenzivni diplomatski razgovori.

Sklapaju se novi sporazumi.

Grade nova partnerstva.

I traži ravnoteža između regionalnih i globalnih interesa.

Irak se danas nalazi pred izborom koji bi mogao odrediti njegov položaj u desetljećima koja dolaze.

Hoće li ostati država koju svijet promatra prvenstveno kroz ratove i naftu?

Ili će postati jedna od ključnih poveznica između Perzijskog zaljeva, Turske i Europe?

Odgovor na to pitanje neće ovisiti samo o izgradnji cesta i željeznica.

Ovisit će o tome može li Irak izgraditi dovoljno stabilno političko i sigurnosno okruženje da međunarodni prometni koridori kroz njega postanu dugoročno pouzdani.

Ako uspije, tada bi najveća geopolitička vrijednost Iraka u budućnosti mogla biti upravo njegova geografija.

Ne zato što se promijenila karta.

Nego zato što se mijenjaju pravci kojima se kreću trgovina, energija i međunarodni utjecaj.