Turska i Pakistan šalju poruku Iranu: Jemen ne smije postati novi rat preko posrednika

Oko Jemena se posljednjih dana događa nešto mnogo veće od same borbe za teritorij.

Poruka prema Teheranu postaje sve jasnija: ako Iran može utjecati na Hute, sada je trenutak da to učini.

Jer Huti više nisu ostali samo unutar jemenskog rata.

Napadima balističkim projektilima i dronovima prelili su sukob na Saudijsku Arabiju. Gađani su Abha, Khamis Mushait, Jizan i Najran, uključujući naftnu infrastrukturu i vojnu bazu. U napadima je, prema saudijskim vlastima, ranjeno 73 ljudi, među njima žene i djeca. Napadi su nastavljeni i sljedećeg dana. (Reuters)

I upravo tu se računica mijenja.

Jedno je ratovati protiv jemenske vlade. Sasvim drugo je otvoriti novu frontu na teritoriju Saudijske Arabije i time dovesti u pitanje sigurnost same Kraljevine.

Pakistan je zato Teheranu prenio saudijsko upozorenje da iskoristi svoj utjecaj kako bi zaustavio hutijske napade. Iran odgovara da ne kontrolira Hute. Istodobno je Turska službeno osudila napade i jasno stala iza suvereniteta i teritorijalnog integriteta Saudijske Arabije. (Reuters)

Ali ovdje treba primijetiti nešto još važnije.

Turska i Pakistan ne traže sukob s Iranom. Upravo suprotno, obje države održavaju kanale komunikacije s Teheranom, a Pakistan pokušava igrati i diplomatsku ulogu.

Zato je politička poruka mnogo zanimljivija od same vojne prijetnje.

Ne želimo rat s Iranom, ali nećemo mirno gledati kako se preko Huta rat širi na Saudijsku Arabiju.

To posebno dobiva na težini zbog obrambenog sporazuma Saudijske Arabije, Turske i Pakistana.

Pakistanski ministar obrane Khawaja Asif poručio je da bi prelijevanje napada na Saudijsku Arabiju moglo aktivirati zajednički sigurnosni aranžman te da bi se napad na jednu od tri države smatrao napadom na sve. Islamabad je ipak naglasio da vojni odgovor zasad nije dogovoren i da je prioritet spriječiti daljnju eskalaciju. (Reuters)

I tu dolazimo do šire slike.

U trenutku kada se u regiji govori o potrebi zajedničkog stava prema Izraelu, otvaranje novog rata između Huta i Saudijske Arabije vodi upravo u suprotnom smjeru.

Jer kakvog smisla ima govoriti o regionalnom jedinstvu prema Izraelu, a istodobno preko posredničkih snaga otvarati novi sukob između muslimanskih država?

Za Iran je zato situacija vrlo osjetljiva.

Huti su godinama jedna od najvažnijih poluga iranskog utjecaja na Arapskom poluotoku i Crvenom moru. Ali nastavak eskalacije sada može proizvesti upravo suprotan rezultat.

Umjesto jačanja iranskog utjecaja, mogao bi dodatno približiti Saudijsku Arabiju, Tursku i Pakistan oko zajedničkog sigurnosnog interesa.

Reuters navodi i da su saudijski dužnosnici razgovarali s visokim pakistanskim i turskim vojnim predstavnicima o koordinaciji odgovora. Prema tim izvorima, ne govori se o ulasku njihovih snaga u Jemen, nego o obrani saudijskog teritorija ako eskalacija bude nastavljena. (Reuters)

A sada postoji još jedan problem: Bab al-Mandab.

Huti su napredovanjem zapadnom obalom došli do Haniških otoka nakon zauzimanja Moche, čime se povećava pritisak na jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Time jemenski rat više nije samo pitanje teritorija nego i sigurnosti Crvenog mora, energetskih pravaca i međunarodne trgovine. (Reuters)

Zato se poruka prema Teheranu može svesti na jednostavnu formulu.

Ako Iran iskoristi svoj utjecaj za smirivanje Huta, još postoji prostor da se eskalacija zaustavi i jemenski problem vrati prema političkom rješenju.

Ako se nastave napadi na Saudijsku Arabiju i pritisak prema Bab al-Mandabu, Huti riskiraju da protiv sebe više nemaju samo jemensku vladu i Saudijsku Arabiju, nego mnogo širi regionalni sigurnosni odgovor.

Iran zato ima izbor: pomoći u zatvaranju još jednog rata preko posrednika ili riskirati da nastavak hutijske eskalacije stvori mnogo širu regionalnu koordinaciju protiv njih.

Jemen više nije izolirana fronta.

Postaje test nove ravnoteže na Bliskom istoku.

A Huti su prelijevanjem rata na Saudijsku Arabiju sami podigli ulog.

Povezani članak: Hutijski napadi prvi veliki test Mekanskog pakta: hoće li Turska i Pakistan stati uz Saudijsku Arabiju?