Popularnost Netanyahua, optuženog za genocid, strmoglavila se dok je Izrael objavio izbore za 27. listopada

Nedavne ankete pokazuju da većina Izraelaca želi da Netanyahu napusti dužnost. Potpora Netanyahuovu ostanku na mjestu premijera pala je s 40,5 posto početkom ožujka na 29,4 posto u lipnju.

Izrael će održati parlamentarne izbore 27. listopada, posljednjeg datuma dopuštenog zakonom, objavio je parlament. Izbori se uvelike smatraju referendumom o politici premijera Benjamina Netanyahua, posebno o njegovoj odgovornosti za genocid u Gazi i višestruke ratove na Bliskom istoku.

Knesset bi trebao završiti svoj sadašnji mandat 17. srpnja, čime će vladajuća koalicija prvi put nakon više desetljeća odraditi puni četverogodišnji mandat.

„Budući da se očekuje da će sadašnji Knesset odraditi puni mandat, a sljedeći opći izbori već su zakonom određeni za 27. listopada, bez namjere skraćivanja mandata parlamenta, nema potrebe donositi uobičajeni zakon o raspuštanju Knesseta“, priopćio je parlament u nedjelju.

Netanyahu, koji ima 76 godina, već je izraelski premijer s najduljim stažem. Dužnost je obnašao u više mandata koji nisu bili uzastopni, a objavio je da se namjerava ponovno kandidirati.

Poručio je da „namjerava pobijediti“ na izborima.

Međutim, nedavne ankete pokazuju da većina Izraelaca želi njegov odlazak, dok se bivši načelnik Glavnog stožera Gadi Eisenkot pojavljuje kao njegov glavni suparnik.

Nedavno istraživanje Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu pokazalo je da više od 92 posto Izraelaca smatra da je Iran pobijedio u bliskoistočnom ratu, dok je potpora Netanyahuovu ostanku na mjestu premijera pala s 40,5 posto početkom ožujka na 29,4 posto u lipnju.

Javnost je također sve kritičnija prema prekidu vatre kojim je zaustavljen rat koji su Izrael i SAD pokrenuli protiv Irana krajem veljače. Taj je rat završio sporazumom između Teherana i Washingtona, koji mnogi smatraju nepovoljnim za Izrael.

Nezadovoljstvo je dodatno pojačano brojnim sigurnosnim propustima.

U studenome 2024. Predraspravno vijeće I Međunarodnog kaznenog suda jednoglasno je izdalo naloge za uhićenje premijera Benjamina Netanyahua i tadašnjeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih najmanje od 8. listopada 2023. Optužbe su uključivale izgladnjivanje kao metodu ratovanja, ubojstva i progon.

Više država i međunarodnih organizacija za ljudska prava optužilo je Netanyahua za nadziranje genocida u Gazi, gdje je od listopada 2023. ubijeno gotovo 75.000 Palestinaca, većinom žena i djece, dok Izrael nastavlja kršiti primirje postignuto uz posredovanje SAD-a, koje je na snazi od listopada 2025.

Posljednjih dana Netanyahuova vlada, jedna od najdesnijih koalicija u izraelskoj povijesti, ubrzano pokušava usvojiti niz zakona kako bi učvrstila svoje savezništvo i ušla u izbornu kampanju iz što snažnije pozicije.

Na raspoloženje birača vjerojatno će snažno utjecati i žestoki spor oko toga trebaju li ultraortodoksni, odnosno haredski Židovi služiti vojni rok.

Izraelski parlamentarni odbor odobrio je prijedlog zakona kojim bi se privremeno obustavilo pritvaranje ultraortodoksnih Židova koji izbjegavaju obveznu vojnu službu, čime je otvoren put za konačno glasanje u Knessetu tijekom ovoga tjedna, izvijestili su lokalni mediji.

Odbor Knesseta za vanjske poslove i obranu odobrio je privremenu mjeru kojom se zamrzava pritvaranje vojnih obveznika koji izbjegavaju služenje vojske, a studiraju u vjerskim školama, odnosno ješivama, objavio je izraelski dnevni list Yedioth Ahronoth.

Netanyahuovi ključni saveznici više su puta zaprijetili rušenjem vlade ako njihovi birači ne budu izuzeti od vojne obveze. S druge strane, izraelska vojska i velik dio javnosti tvrde da je šira mobilizacija nužna nakon godina ratovanja koje su ozbiljno iscrpile oružane snage.