6. listopada 2026.
Analize

Na marginama zatvorenog sastanka Benjamina Netanyahua, Donalda Trumpa i američkog ministra obrane, koji je trajao 90 minuta, te tajne odluke koja se navodno priprema

Autor: Uredništvo BI360 Analize
Objavljeno:
4 min čitanja

Je li rat protiv Irana doista završen ili je ušao u još opasniju fazu? I kakvu bi ulogu Turska mogla imati u onome što slijedi?

Na marginama zatvorenog sastanka Benjamina Netanyahua, Donalda Trumpa i američkog ministra obrane, koji je trajao 90 minuta, te tajne odluke koja se navodno priprema

Mnogi će pomisliti da objava prekida vatre znači da je rat završio. No istina bi mogla biti potpuno drukčija.

Primirje nije nužno kraj sukoba. Ono može biti prilika za ponovno preslagivanje karata i pripremu sljedeće faze.

Zašto?

Zato što vojni pokreti tijekom posljednjih tjedana ne upućuju na to da regija ide prema trajnom miru, nego prema učvršćivanju položaja, jačanju snaga i ostavljanju svih opcija otvorenima.

Štoviše, više gotovo nitko ne osporava da cilj više nije nužno potpuno zauzimanje Irana, jer je to gotovo nemoguće ostvariti vojnim putem, nego preuzimanje nadzora nad njegovim gospodarskim uporištima, prije svega lukama i otocima preko kojih prolazi izvoz nafte i energenata.

Tu slika postaje jasnija…

Kontrola nad Bandar Abbasom ili otokom Kharg, ako bi do nje došlo, ne bi značila samo vojni dobitak, nego i preuzimanje kontrole nad najvažnijom gospodarskom arterijom Irana, a time i stjecanje sredstva pritiska koje bi moglo biti snažnije od zauzimanja čitavih gradova.

Zbog toga svaka moguća operacija ne bi započela sveobuhvatnom invazijom, nego zračnom pripremom, nakon koje bi uslijedio zračni desant, a zatim i pomorski desant radi preuzimanja kontrole nad tim strateškim točkama.

No najveće iznenađenje je…

Sastanak Trumpa i Netanyahua održan prije kratkog vremena, unatoč potvrdi jednog cilja spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje nije završio najavom novog rata niti je javno dano zeleno svjetlo za novi napad.

To znači da se za Iran priprema nešto tajno…

Možda je riječ o kopnenom desantu.

No najvažnije pitanje koje se, čini se, nameće turskim donositeljima odluka jest: ako bi se taj desant izveo uz potporu NATO-a, koji je u svojoj završnoj izjavi osiguranje plovidbe kroz Hormuški tjesnac uvrstio među prioritete, bi li Turska prihvatila da njezin teritorij i vojne baze budu polazište za takve operacije?

Ne vjerujem.

Zato bi sljedeći dani mogli donijeti mnoga iznenađenja.

Podijeli članak

Pretplatite se na newsletter

Budite među prvima koji će primati najvažnije analize, geopolitičke procjene i ekskluzivne sadržaje s Bliskog istoka izravno na svoju e-mail adresu.

Na marginama zatvorenog sastanka Benjamina Netanyahua, Donalda Trumpa i američkog ministra obrane, koji je trajao 90 minuta, te tajne odluke koja se navodno priprema

Povezane vijesti

Najnovije vijesti

Sve
  1. Geopolitika · prije 9 dana
    Al-Zaidi i koalicija koja ga je dovela na vlast: može li irački premijer prerasti svoje političke pokrovitelje?
  2. Geopolitika · prije 11 dana
    Etiopija pred novim velikim ratom: sedam skupina protiv Abiya Ahmeda, borbe se šire na Amharu i Afar
  3. Geopolitika · prije 12 dana
    Irak pokušava vratiti oružje pod kontrolu države: Šengal postaje ključ pregovora s Turskom
  4. Geopolitika · prije 13 dana
    Turski vojni zrakoplovi južno od Cipra: vježba u osjetljivom trenutku za istočni Mediteran
  5. Sirija · prije 13 dana
    Susret u New Yorku i naftni koridor kroz Siriju: novi odnos Bagdada i Damaska
  6. Sirija · 22. rujna 2026.
    Al-Šaraa ponovno u New Yorku: njegova prošlost ponovno u središtu medijskih rasprava
  7. Geopolitika · 21. rujna 2026.
    Amerika napušta Irak za deset dana: tko će ispuniti prostor koji ostaje iza nje?
  8. Saudijska Arabija · 21. rujna 2026.
    Sporazum iz Pekinga na ispitu: što vrijedi saudijsko-iransko pomirenje bez poštovanja suvereniteta?