Zašto će Sirija i nakon rata ostati jedna od najvažnijih država Bliskog istoka?

Rat je godinama skrivao njezinu stvarnu geopolitičku vrijednost. Sirija se nalazi na raskrižju Turske, Iraka, Levanta, Zaljeva i Sredozemlja, a njezina sljedeća velika bitka možda se neće voditi samo oko teritorija, nego oko trgovine, energije, vode, obnove i regionalnih koridora.

Kada se govori o Siriji, većina rasprava i dalje se svodi na građanski rat, humanitarnu katastrofu i političke podjele.

To su važna pitanja.

Ali ona ne objašnjavaju zašto se toliko regionalnih i svjetskih sila desetljećima natječe upravo za utjecaj u Siriji.

Odgovor se ne nalazi samo u politici.

Nalazi se na karti.

Sirija se nalazi na jednom od najosjetljivijih geopolitičkih raskrižja svijeta.

Graniči s Turskom, Irakom, Jordanom, Libanonom i Izraelom.

Izlazi na Sredozemno more.

Nalazi se između Perzijskog zaljeva, istočnog Mediterana i Anatolije.

Zbog toga nijedna velika promjena u Siriji ne ostaje samo sirijsko pitanje.

Ona gotovo uvijek mijenja odnose u cijeloj regiji.

Sirija kao regionalno raskrižje

Ako se Sirija stabilizira, otvaraju se mogućnosti za nove prometne, trgovačke i energetske koridore između Zaljeva, Iraka, Turske i Europe.

Ako ostane nestabilna, nastavlja biti prostor na kojem se preklapaju sigurnosni interesi više država.

Zbog toga se budućnost Sirije ne može promatrati samo kroz pitanje tko vlada Damaskom.

Jednako je važno pitanje kakvu će ulogu Sirija imati u novoj regionalnoj arhitekturi.

Hoće li biti most između različitih gospodarstava?

Hoće li ponovno postati tranzitna država za robu, energiju i promet?

Hoće li povezivati ili razdvajati okolne zemlje?

Na ta pitanja još nema konačnih odgovora.

Ali upravo će odgovori na njih odrediti njezinu dugoročnu važnost.

Sirija nije izolirani prostor

Sve što se događa u Iraku utječe na Siriju.

Promjene u Turskoj odražavaju se na sjever zemlje.

Sigurnosna pitanja u Libanonu i Izraelu izravno su povezana s njezinim zapadom i jugom.

Jordan je njezina veza prema Arapskom poluotoku, dok joj Sredozemlje otvara vrata prema Europi i svjetskim pomorskim pravcima.

Zbog toga se Sirija često nalazi u središtu interesa država koje imaju vrlo različite ciljeve.

Za neke je važna zbog sigurnosti granica.

Za druge zbog energetskih i trgovačkih pravaca.

Za treće zbog pristupa istočnom Mediteranu.

A za četvrte zbog regionalne ravnoteže moći.

To ne znači da sve države žele isto.

Naprotiv.

Njihovi se interesi često izravno sukobljavaju.

Ali upravo zbog toga Sirija ostaje jedno od rijetkih mjesta na kojem se toliko različitih interesa svakodnevno dodiruje.

Ono što može prolaziti kroz Siriju možda je važnije od onoga što se nalazi ispod nje

Geopolitička vrijednost Sirije zapravo bi mogla postati još vidljivija tek nakon potpune stabilizacije zemlje.

Godinama su rat, sankcije, teritorijalne podjele i uništena infrastruktura skrivali njezin gospodarski potencijal.

Stabilnija Sirija ponovno bi otvorila pitanje cestovnih, željezničkih, energetskih i trgovačkih pravaca koji povezuju Irak i zemlje Zaljeva s Turskom i Sredozemljem.

Tu se nalazi jedna od najvećih strateških vrijednosti Sirije.

Nije važno samo što Sirija posjeduje. Važno je i što preko Sirije može prolaziti.

Njezine mediteranske luke daju joj izlaz prema europskim i svjetskim tržištima, dok kopnene veze prema Iraku i Jordanu otvaraju prostor prema Mezopotamiji i Zaljevu.

Na sjeveru se nalazi Turska, veliko regionalno gospodarstvo i jedno od ključnih prometnih čvorišta između Azije i Europe.

Obnova sirijskih autocesta, željeznica, energetskih mreža, luka i graničnih prijelaza zato ne bi bila samo sirijski infrastrukturni projekt.

Mogla bi utjecati na ekonomsku kartu cijelog Levanta.

Energija je samo jedan dio priče

Sirija sama po sebi nije energetska supersila usporediva s najvećim proizvođačima Zaljeva.

Ali njezina vrijednost leži u geografiji.

Kada se raspravlja o budućim regionalnim energetskim pravcima, pitanje nije samo gdje se nalaze nafta i plin.

Jednako je važno kojim putem mogu doći do tržišta.

U tom smislu Sirija se nalazi između velikih energetskih područja Bliskog istoka i Sredozemlja.

Zato svaki ozbiljniji projekt regionalnog energetskog povezivanja ponovno otvara pitanje sirijskog teritorija, infrastrukture i sigurnosti.

Postoji još jedan strateški resurs: voda

Kada se govori o geopolitici Bliskog istoka, često se govori o nafti i plinu.

Ali u desetljećima koja dolaze jedan drugi resurs mogao bi postajati sve važniji.

Voda.

Sirija je dio riječnog sustava Eufrata koji izravno povezuje Tursku, Siriju i Irak.

Zbog toga upravljanje vodom nije samo pitanje poljoprivrede.

To je pitanje prehrambene sigurnosti, proizvodnje električne energije, stanovništva, gospodarstva i odnosa među državama.

Kako klimatski pritisci i potrebe stanovništva budu rasli, pitanje vode moglo bi dobivati sve veće geopolitičko značenje.

A Sirija će se ponovno nalaziti u središtu tog pitanja.

Poljoprivreda je također pitanje nacionalne sigurnosti

Sirija nije važna samo kao tranzitni prostor.

Veliki dijelovi zemlje imaju značajan poljoprivredni potencijal.

Sjeveroistok zemlje, dolina Eufrata i druga poljoprivredna područja desetljećima su bili važni za proizvodnju žitarica i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda.

Zato kontrola vode, poljoprivrednog zemljišta, silosa, prometnih pravaca i energetskih resursa nije samo gospodarsko pitanje.

To je pitanje sposobnosti države da prehrani vlastito stanovništvo.

A u regiji koja je prošla kroz ratove, blokade, poremećaje trgovine i velike migracije, prehrambena sigurnost postaje dio nacionalne sigurnosti.

Obnova bi mogla otvoriti potpuno novu borbu za utjecaj

Postoji još jedan razlog zbog kojeg će Sirija privlačiti regionalni i međunarodni kapital.

Obnova zemlje bit će golemo gospodarsko tržište.

Stanovanje, električna energija, ceste, željeznice, telekomunikacije, industrija, luke, zračne luke, vodovod, poljoprivreda i energetika zahtijevat će velika ulaganja.

Zato borba za utjecaj u Siriji sutra možda neće izgledati kao borba za teritorij.

Mogla bi izgledati kao borba za investicije, infrastrukturne projekte, energetske ugovore, trgovačke pravce i pristup tržištu obnove.

Turska, zaljevske države, europske zemlje i druge sile zato Siriju neće promatrati samo kroz sigurnosnu perspektivu.

Promatrat će je i kroz pitanje tko će sudjelovati u njezinoj gospodarskoj reintegraciji.

Drugim riječima, nakon završetka vojne faze natjecanje za Siriju ne mora završiti.

Može samo promijeniti oblik.

Povratak stanovništva mogao bi promijeniti ekonomsku sliku zemlje

Još jedan važan element bit će demografija.

Milijuni Sirijaca tijekom rata napustili su svoje domove ili zemlju.

Ako stabilnost omogući dugoročniji povratak stanovništva, Sirija neće dobiti samo više stanovnika.

Dobit će radnu snagu, poduzetnike, stručnjake, kapital i potrošače.

To bi povećalo potrebu za stanovima, školama, bolnicama, infrastrukturom, energijom i radnim mjestima.

Zbog toga povratak stanovništva nije samo humanitarno pitanje.

To je i jedno od ključnih ekonomskih pitanja buduće Sirije.

Sirija bi iz prostora sukoba mogla ponovno postati prostor povezivanja

To bi možda bila najveća promjena.

Posljednjih desetljeća Sirija je uglavnom promatrana kao prostor preko kojeg se šire ratovi, izbjegličke krize, milicije i sukobi regionalnih sila.

Ali geografija koja je tijekom rata predstavljala problem u miru može postati prednost.

Isti teritorij preko kojeg su prolazile vojske može postati teritorij preko kojeg prolaze kamioni, vlakovi, energija i trgovina.

Iste granice koje su predstavljale sigurnosni problem mogu postati gospodarski koridori.

Isti položaj koji je Siriju pretvorio u bojno polje može je pretvoriti u regionalno prometno čvorište.

To neće biti jednostavan niti brz proces.

Za takav razvoj potrebni su sigurnost, funkcionalne institucije, kapital, infrastruktura i stabilni odnosi sa susjedima.

Ali ako se ti uvjeti postupno ostvare, strateška vrijednost Sirije mogla bi rasti upravo nakon rata.

Geografija se ne može promijeniti

Povijest pokazuje da države na velikim geopolitičkim raskrižjima rijetko dugo ostaju izvan međunarodne pozornosti.

Njihova važnost ne proizlazi samo iz njihove unutarnje politike.

Proizlazi iz činjenice da se preko njih povezuju različite regije, trgovački pravci i sigurnosni interesi.

Sirija je upravo jedna od takvih država.

Vlade se mogu promijeniti.

Savezništva se mogu promijeniti.

Regionalne sile mogu postati jače ili slabije.

Trgovački i energetski projekti mogu nastajati i nestajati.

Ali činjenica da Sirija povezuje Anatoliju, Mezopotamiju, Levant, Zaljev i istočni Mediteran neće nestati.

Zbog toga će njezina budućnost biti važna daleko izvan njezinih granica.

Neke države postaju važne zato što imaju ogromna gospodarstva.

Druge zato što imaju goleme vojske ili prirodne resurse.

Sirija ima nešto što se ne može izgraditi, kupiti niti premjestiti.

Ima geografiju.

Zato završetak rata neće nužno označiti kraj geopolitičkog natjecanja za Siriju.

Mogao bi označiti početak njegove potpuno nove faze.

Jer ratovi završavaju, savezi se mijenjaju, vlade dolaze i odlaze.