Što Turska priprema u Afganistanu? Kalınov odlazak u Kabul i Kandahar otvara mnogo veća pitanja

A onda je Ankara poslala čovjeka koji vodi jednu od najvažnijih institucija turske države – šefa Nacionalne obavještajne organizacije (MİT) İbrahima Kalına.

Time se razina cijele priče promijenila.

Kalın nije otišao u Afganistan na jedan protokolarni sastanak. Posjet je obuhvatio Kabul i Kandahar, a razgovori su otvorili gotovo sve najvažnije sigurnosne, vojne, obavještajne i gospodarske dosjee između Turske i talibanske vlasti.

Ankara razgovara s gotovo cijelim sigurnosnim vrhom

Pogledajte s kim je Kalın razgovarao.

Na popisu su bili šef afganistanske obavještajne službe Abdul Haq Wasiq, ministar obrane Mohammad Yaqoob Mujahid, ministar unutarnjih poslova Sirajuddin Haqqani te potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo Abdul Ghani Baradar.

Dakle, u jednom posjetu Ankara je otvorila kanale prema obavještajnom aparatu, vojsci, unutarnjoj sigurnosti i gospodarskom vrhu Afganistana.

Službeno objavljene teme također pokazuju širinu razgovora: terorizam i naoružane skupine, ilegalne migracije, krijumčarenje ljudi i droge, sigurnosna i obavještajna suradnja te gospodarski odnosi i ulaganja.

Ali razgovori nisu ostali samo na bilateralnim pitanjima.

Prema informacijama objavljenima nakon posjeta, razmatrana je i šira regionalna sigurnosna situacija, uključujući posljedice aktualnog američko-izraelsko-iranskog sukoba.

I tu cijela priča postaje mnogo zanimljivija.

Zašto je Kandahar toliko važan?

Kalın nije ostao samo u Kabulu.

Otišao je i u Kandahar.

To nije obična afganistanska provincija. Kandahar predstavlja povijesno i političko središte talibanskog pokreta i mjesto iz kojeg vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada i njegov najuži krug imaju golem utjecaj na najvažnije odluke pokreta.

Drugim riječima, ako Ankara želi razgovarati samo s afganistanskom administracijom, dovoljan je Kabul.

Ako želi otvoriti kanal prema stvarnom centru moći unutar talibanskog sustava, Kandahar postaje mnogo važniji.

Afganistanski Hasht-e Subh izvijestio je da se spominjao i mogući Kalınov susret s Hibatullahom Akhundzadom. Međutim, taj sastanak nije službeno potvrđen i zato ga zasad ne možemo predstavljati kao činjenicu.

Ali sama činjenica da je šef MİT-a otišao u Kandahar dovoljno govori o razini kontakata koje Ankara pokušava izgraditi.

U isto vrijeme pojavljuje se i Katar

Postoji još jedan detalj koji ovom posjetu daje dodatnu težinu.

U isto vrijeme u Kabul je stigla visoka katarska sigurnosna delegacija.

Afganistan International izvijestio je o odvojenim razgovorima afganistanskog ministra obrane s turskim i katarskim predstavnicima. Turska i Katar već su uključeni u diplomatske napore povezane s odnosima talibanske vlasti i Pakistana.

To samo po sebi ne dokazuje postojanje zajedničkog tursko-katarskog plana.

Ali podudarnost je vrijedna pažnje.

U vrlo kratkom vremenu na istom prostoru imamo tursku obavještajnu diplomaciju, katarske sigurnosne kontakte, Pakistan kao ključnog susjeda Afganistana i talibansko vodstvo koje pokušava pronaći svoje mjesto u novoj regionalnoj ravnoteži.

A ono što je skriveno možda je još veće…

Tu dolazimo do dijela koji više nije potvrđena informacija, nego šira geopolitička slika koju vrijedi analizirati.

Turska već godinama djeluje u smjeru povezivanja muslimanskih država i pokušaja okupljanja islamskog ummeta u različitim dijelovima svijeta, s idejom stvaranja snažnije, povezanije i samostalnije strukture pred velikim regionalnim promjenama.

Ankara pritom kombinira diplomaciju, trgovinu, ulaganja, obrambenu industriju, obavještajnu suradnju i vojna partnerstva.

A posljednjih mjeseci pojavljuje se još jedan važan element.

Mekkanski obrambeni sporazum Turske, Saudijske Arabije i Pakistana.

Riječ je o novom sigurnosnom povezivanju triju država koje pokušavaju povećati međusobnu vojnu suradnju i sposobnost zajedničkog odgovora na regionalne prijetnje.

Upravo je Pakistan ovdje posebno zanimljiv.

Pakistan graniči s Afganistanom, ima desetljeća složenih odnosa s talibanima, a istodobno je jedan od tri stupa Mekkanskog obrambenog sporazuma.

Sada šef turske obavještajne službe odlazi izravno u Afganistan i otvara razgovore s ljudima koji kontroliraju vojsku, obavještajni aparat, unutarnju sigurnost i gospodarstvo.

Istodobno se pojavljuje Katar.

Zato se nameće pitanje:

Je li Afganistan samo još jedan bilateralni partner Ankare ili Turska pokušava povezati još jednu kariku mnogo šire regionalne mreže?

Ne treba ići ispred dokaza

Ovdje je važna granica.

Trenutačno nema potvrde da je Afganistanu ponuđeno pristupanje Mekkanskom obrambenom sporazumu.

Nema ni dokaza da je Kalın u Kandaharu pregovarao o stvaranju nekakve formalne „ujedinjene islamske vojne snage“.

Takve tvrdnje u ovom trenutku bile bi nagađanje.

Ali postoji dovoljno potvrđenih elemenata da ovaj posjet ne treba promatrati kao običnu diplomatsku kurtoaziju.

Šef MİT-a razgovara s obavještajnim vrhom.

Razgovara s ministrom obrane.

Razgovara s ministrom unutarnjih poslova.

Razgovara s gospodarskim vodstvom.

Odlazi iz Kabula u Kandahar.

A sve se događa u trenutku velikog sigurnosnog preslagivanja od Bliskog istoka do Južne Azije.

Turska očito otvara veliki afganistanski dosje

Možda najvažnije pitanje zato nije što je službeno objavljeno nakon sastanaka.

Važnije je što će se dogoditi nakon njih.

Ako u sljedećim mjesecima vidimo snažniju tursko-afganistansku obavještajnu suradnju, sigurnosne sporazume, ulaganja, obrambene kontakte ili intenzivnije tursko posredovanje između Afganistana i Pakistana, tada će Kalınov odlazak u Kabul i Kandahar dobiti sasvim drugo značenje.

Jer Turska već ima snažne veze sa Saudijskom Arabijom, Pakistanom i Katarom.

Sada intenzivno otvara i afganistanski kanal.

A ono što je skriveno možda je doista veće od onoga što je objavljeno.

Za sada možemo potvrditi sastanke, teme razgovora i ozbiljnost ljudi koji su sjedili za stolom.

Ono što je dogovoreno iza zatvorenih vrata tek ćemo vidjeti.

Ali jedno je već jasno:

İbrahim Kalın nije otišao u Afganistan samo zbog protokola.